Gasal i ostali: Početak suđenja
Pred Sudom BiH u Sarajevu počelo je suđenje Nisvetu Gasalu i Musajbu Kukavici, optuženima za krivično djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva. Tužilaštvo je iznijelo uvodnu riječ, a Odbrana je predložila prihvatanje činjenica utvrđenih u Haagu te spajanje ovog predmeta sa drugim koji se pred Sudom BiH vodi protiv optuženih za zločine u Bugojnu.
Prema navodima optužnice, Gasal i Kukavica se terete da su tokom oružanog sukoba između Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO), u periodu od avgusta 1993. do 19. marta 1994. godine, u logoru na stadionu NK “Iskra” u Bugojnu “učinili, podstrekavali i pomagali nečovječno postupanje prema zatvorenicima”.
Gasal i Kukavica su bili pripadnici Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bugojno, a terete se kao upravnik logora i komandir obezbjeđenja logora u kojem je bilo oko 300 zarobljenih Hrvata, koji su “držani u nehumanim uvjetima i tjerani na prinudne radove”. Takođe se smatraju odgovornim je su “dozvoljavali odvođenje zatvorenika na saslušanje i mučenje, nakon čega se nekima gubi svaki trag”.
Tužiteljica Slavica Terzić je rekla da su najodgovorniji za te radnje bili Gasal i Kukavica, koji su imali “stvarnu moć i vlast u logoru”.
Pored izvođenja brojnih materijalnih dokaza, Tužilaštvo će u toku dokaznog postupka saslušati 43 svjedoka.
“Dokazaćemo da su optuženi mogli shvatiti značaj svojih djela”, rekla je tužiteljica, dodavši da su optuženi imali izbor “da budu ljudi ili ne, ali su izabrali da ne budu”.
Senad Kreho, branilac Nisveta Gasala, i Fadil Abaz, branilac Musajba Kukavice, uložili su prijedlog za prihvatanje utvrđenih činjenica iz presuda MKSJ-a.
“Iz ovih dokaza slijedi da su sukob u Bugojnu inicirali HVO i Hrvatska vojska (HV), te da je to bio međunarodni sukob. Zarobljenici nisu bili civili, nego vojnici, te nisu imali status zaštićenih osoba u skladu sa Ženevskom konvencijom. Iz dokaza Tužilaštva će se vidjeti da stadion nije bio logor, nego legalni pritvor koji je formiralo Ratno predsjedništvo Opštine Bugojno, za privremno pritvaranje lica koja su se oglušila o zakon”, rekao je Kreho.
Kreho je takođe predložio objedinjenje ovog postupka sa postupkom koji se na Sudu BiH vodi protiv Enesa Handžića i Senada Dautovića.
Handžić i Dautović se terete za zločine nad civilima na području opštine Bugojno 1993. godine, u vrijeme sukoba sa HVO-om. Prema navodima optužnice, Handžić je do kraja 1993. godine bio pomoćnik komandanta za bezbjednost 307. brigade Armije BiH, a potom pripadnik službe bezbjednosti Operativne grupe Zapad. Dautović je bio u Objedinjenoj komandi Armije BiH, te jedno vrijeme, tokom 1993. godine, načelnik Stanice javne bezbjednosti Bugojno.
“Činjenični opis ove optužnice slaže se sa onim što se Nisvetu Gasalu stavlja na teret. Nesporno je da je više osoba učestvovalo u izvršenju istog krivičnog djela, u isto vrijeme i u istim objektima”, rekao je Kreho. Prema njegovim riječima, u ove dvije optužnice navedeni su isti svjedoci i isti materijalni dokazi.
Tužiteljica Terzić odgovorila je da se optužnica protiv Handžića i Dautovića odnosi na 48 krivično pravnih radnji, a dvije radnje se poklapaju sa optužnicom protiv Gasala i Kukavice.
Sljedeće sedmice Tužilaštvo će se pismeno izjasniti o prijedlogu spajanja postupaka, kao i o prijedlogu prihvatanja činjenica utvrđenih u Haagu.
