Lajčak: Bosni i Hercegovini je potrebna pravda

“Jedan od glavnih prioriteta za BiH je suočavanje s prošlošću i uspostavljanje pravde. Bez toga ne može nastupiti pomirenje i ne možemo govoriti o izgradnji nove Bosne i Hercegovine. Ne možemo gledati u budućnost zaboravljajući prošlost”, rekao je na početku razgovora za Justice Report Miroslav Lajčak, Visoki predstavnik i Specijalni izaslanik Evropske unije u BiH.

Saradnja s Haškim tribunalom dio je njegovog mandata i kao Visokog predstavnika i kao Specijalnog izaslanika Evropske unije, pojašnjava Lajčak.

“Ali to je prije svega obaveza ove zemlje – da se dođe do pune istine, pune pravde i pune odgovornosti za to što se desilo. S teretom neriješenih problema iz prošlosti teško ćemo izgraditi državu kakvu želimo.”

Miroslav Lajčak, slovački diplomata, stupio je na dužnost Visokog predstavnika u BiH početkom jula ove godine. U svijetu diplomatije karijeru je gradio kroz rad u Ministarstvu vanjskih poslova svoje zemlje, te je kao ambasador boravio, između ostalog, u Beogradu, Tirani i Skoplju.

Prije dolaska u BiH, Lajčak je bio izaslanik Visokog predstavnika EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javiera Solane u Crnoj Gori. U tom svojstvu je nadgledao referendum za osamostaljenje ove zemlje koji je održan 2006. godine.

Po obrazovanju pravnik, Lajčak je od samog dolaska u BiH pokazao interes da se uključi u reformu pravosuđa, posebno u oblastip rocesuiranja ratnih zločina, te su i njegovi prvi potezi bili u vezi s ovim problemom, koji u BiH ostaje aktuelan i 12 godina od kraja rata.

Druge sedmice svog boravka u Sarajevu, Lajčak je smijenio direktora Policije Republike Srpske te naložio smjene još 35 policajaca iz ovog entiteta, kao i oduzimanje pasoša i ličnih dokumenata za 93 osobe. Svi oni dovedeni su na različite načine u vezu sa zločinima počinjenim u julu 1995. godine nakon pada Srebrenice.

Visoki predstavnik je istom odlukom nametnuo izmjene i dopune nekoliko zakona, a sve kako bi se olakšale istrage i procesuiranje optuženih za ratne zločine.

Ured Visokog predstavnika (OHR) u BiH je uspostavljen potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, sa mandatom da nadgleda provedbu civilnih aspekata sporazuma kojim je prekinut troipogodišnji rat.

Tereta iz prošlosti Bosna i Hercegovina se mora osloboditi, kaže šesti po redu Visoki predstavnik u BiH, ocjenjujući da je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma mnogo postignuto.

ZAKLJUČCI IZ PROŠLOSTI

Napredak je za Lajčaka identifikovanje počinitelja ratnih zločina i to što je istina poznata, ali, smatra, sada je potrebno da svi snose odgovornost za ono što su uradili, te da sve žrtve budu pronađene, identifikovane i dostojno pokopane.

“Naravno, sve dok su Karadžić i Mladić na slobodi, ne možemo reći da smo završili posao”, kaže Lajčak u razgovoru za Justice Report. “Iz tragične prošlosti treba izvući zaključke”, smatra. “Budućnost se ne može graditi na mržnji i optužbama. Da ne bi bilo mržnje, potrebna je pravda”, kaže Lajčak.

“Ne pomaže nam ako bilo ko zloupotrebljava tu strašnu tragediju za svoje uske i kratkotrajne političke ciljeve. A toga ima i sa jedne i sa druge i sa treće strane. Ovi ljudi i ove žrtve ne zaslužuju da se njima manipuliše. Prema pitanjima tragične prošlosti svi treba da se odnose sa maksimalnom odgovornošću.”

Neki pravni stručnjaci, te aktivisti nevladinog sektora, kao jedan od puteva za suočavanje s prošlošću spominju lustraciju. Na pitanje da li bi u BiH bilo moguće i potrebno provesti lustraciju, Visoki predstavnik kaže da se, deceniju i više nakon društvenih promjena, teško uključiti u proces lustracije.

“Lustracija je teško i bolno ali neizbježno pitanje, koje treba rješavati što prije. U mojoj zemlji, koja se tada zvala Čehoslovačka, Zakon o lustraciji bio je donesen 1990. godine, odmah nakon promjena.”

“Sad bi to bilo teško, iz više razloga. Prvo, ne može se garantovati da nije došlo do manipulacije arhivom; ne može se garantovati pravda po ovom pitanju, koje je vrlo senzitivno. Zatim, može se pokazati da su se ispod te lustracione crte našli ljudi koji su se pokazali kao veoma korisni i koji su uradili puno dobrog posla. Iskustva pokazuju da lustracija pomaže da se ‘očisti’, ‘ozdravi’atmosfera, ali iskustva također pokazuju da se time manipuliše, a to nijedobro. Teško možemo da gradimo budućnost bez tog dijela suočavanja s prošlošću.Ali da se borimo sa duhovima prošlosti puno godina poslije, to već nije to.”

Visoki predstavnik ocjenjuje da se državne institucije odgovorno odnose prema pitanju ratnih zločina i navodi da je to potvrdila i Carla Del Ponte tokom njene posljednje posjete BiH.

“Ali svi smo svjesni vrlo neodgovornih izjava pojedinaca koji smanjuju ili preuveličavaju neke stvari. Osjeća se da je cilj tih izjava manipulacija”,dodaje.

Kao dio potrage za istinom i pravdom Lajčak objašnjava i suspenziju 35 pripadnika MUP-a RS-a sa “srebreničke liste”.

“Mislim da je potrebno da se za sve ljude čija se imena nalaze na ‘srebreničkoj listi’ ispostavi istina. Dakle, ovi koji su krivi treba da snose posljedice.Oni koji nisu – treba da se ‘očisti’ njihovo ime. Tako shvatam tu odluku.Mislim da je u interesu tih osoba da njihovo ime ne bude na ‘srebreničkoj listi’. Dakle, to je također korak ka pomirenju. Ovi ljudi su prije izricanja stava o njihovoj odgovornosti ili nevinosti privremeno suspendovani. Očekujem od svih pravosudnih organa da što prije završe te postupke da bi svi koji nisu počinili zločine mogli da se vrate na posao.”

Na pitanje da li će biti još ovakvih odluka u skoroj budućnosti, da li će se odnositi i na druga mjesta u BiH, Visoki predstavnik odgovara da “domaći pravosudni organi rade svoj posao”.

“Kad budu spremni da otvore i istražuju sudske postupke prema drugim ljudima, ako im bude potrebna moja pomoć, ja ću biti tu da pomognem. Međutim,već smo učinili neke promjene, promijenili smo pet zakona, i to će već samo po sebi predstavljati pomoć.”

PRAVDA ILI PROTOK VREMENA

Ubrzo po preuzimanju dužnosti, Visoki predstavnik je održao sastanke sa predstavnicima pravosudnih institucija. Ocjenjuje da oni ispunjavaju svoje obaveze, te da znaju koji su njihovi zadaci. Međutim, u razgovorima se pokazalo da postoji još niz ozbiljnih problema na državnom i međunarodnom nivou.

“Potrebna je puna harmonizacija zakona i propisa u vezi sa istraživanjem ratnih zločina. Nije dopustivo da imamo različitu legislativu na nivou države i nivou entiteta. Tu očekujemo da se harmonizuju zakoni”, kaže Lajčak ukazujući na činjenicu da su u BiH u isto vrijeme na snazi četiri krivična zakona: dva entitetska, Krivični zakon SFRJ te Krivični zakon BiH.

“Potrebna je i nacionalna strategija u vezi s ratnim zločinima, po kojoj će biti jasno ko za šta odgovara. Treći problem je što nema dovoljno kapaciteta za rješavanje svih slučajeva. Trenutni broj slučajeva je blizu 14.000, prema tvrdnjama ovdašnjeg tužilaštva, a broj stručnjaka istražitelja koji se time bave jeste potpuno neproporcionalan. Prema tim brojkama, trebalo bi nam više od sto godina da svi slučajevi ratnih zločina budu riješeni. Ako se nešto ne promijeni, vrijeme će, a ne pravda, dati odgovor”, smatra Lajčak.

Kada je riječ o regionalnoj saradnji u procesuiranju i hapšenju optuženih za ratne zločine, Visoki predstavnik smatra da i na tom polju mora biti poboljšanja.

“Nedostaju nam međunarodni dogovori, i ljudi koji su optuženi za ratne zločine to koriste. Vrlo lako dobijaju državljanstvo susjednih država, a ne postoje regulisane obaveze da se ti slučajevi procesuiraju u drugim zemljama.To je veoma ozbiljan propust koji treba da riješimo.”

U razgovoru za Justice Report Visoki predstavnik najavljuje da je pripremio dokument sa glavnim zaključcima idefinicijom problema, te da će početkom septembra biti održan okrugli sto na kome će predstavnici međunarodne zajednice i lokalnih pravosudnih organarazgovarati o navedenim problemima, te predložiti na koji način međunarodna zajednica može pomoći u njihovom rješavanju.

Jedan od vidova pomoći međunarodne zajednice jeste i finansiranje tima stranih istražitelja koji će raditi u Srebrenici.

“Turska i Holandija već su se obavezale da daju finansijska sredstva koja će omogućiti da u Srebrenicu dovedemo istražitelje iz inostranstva. Radi se o istražiteljima koji su bili aktivni na području Srebrenice i koji su upoznati sa situacijom”, izjavio je Lajčak.

“Željeli bismo da u Srebrenici radi šest stranih istražitelja i već smo obezbijedili sredstva za dva. Imamo aplikante i sada treba obaviti selekciju kako bi oni u najkraćem roku počeli da rade.

Bosanskohercegovački istražitelji su stručni i znaju šta treba da rade. Naš zadatak je da im pomognemo da se riješe sistemski problemi koji postoje”, kaže.

Za novi sastav Ureda Visokog predstavnika u BiH urgentan je problem izgradnje državnog zatvora.

“Tražimo dodatna finansijska sredstva. Holandija se obavezala da će i tu pomoći. U redovnim kontaktima sa predstavnicima međunarodne zajednice već sam zatražio od svih država da vide u kojoj mjeri bi mogle pomoći, jer je državni zatvor nešto što je veoma potrebno. I slučaj bjekstva Radovana Stankovića ukazao je naozbiljne propuste”, zaključuje Lajčak.

Iizgradnja državnog zatvora bit će jedna od tema na okruglom stolu u septembru.

Prijedlog predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso o osnivanju “odjela Suda pri entitetskim sudovima”, koji je u pisanoj formi uputila OHR-u, Lajčak nije spreman komentarisati. Ipak kaže kako smatra da je bitno uspostaviti “piramidalni sistem sudskih organa”.

“Poštujem stručne kapacitete ljudi koji se bave tim pitanjima. Na svim sastancima rekao sam da očekujem ozbiljnu stručnu diskusiju i prijedloge i bilo bi dobro da se pravosudni eksperti dogovore oko nečega što bi moglo da služi kao poglavlje novog ustava.”

POLITIČKA VOLJA

U postojećoj organizaciji pravosuđa postoji niz otvorenih pitanja koja zahtijevaju sistemska rješenja, smatra Visoki predstavnik. “To pokazuje koliko je bitno da ova zemlja dobije novi ustav. Logično je da u tom ustavu treba da budu riješena i pitanja pravosuđa.”

Pored reforme ustava, kao najvažnije aktuelno pitanje u BiH Lajčak navodi reformu policije, koja je direktan uslov za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji. Prema izjavama koje je u proteklom periodu davao ovdašnjim medijima, Visoki predstavnik je siguran da će pitanje reforme policije biti riješeno do septembra, a svoju uvjerenost obrazlaže riječima: “Ne postoji problem koji nema rješenje i pitanje na koje nema odgovora.”

“Svaki dogovor je rezultat političke volje, pozitivnog pristupa i spremnosti na kompromis.Da to demonstrirate nije vam potrebna godina, potrebna je mentalna spremnost koju možete odmah da pokažete. Sve može da se riješi ako ta spremnost postoji.Ako nismo spremni, onda se nemojmo praviti da jesmo. Ne može se ulaziti u razgovore očekujući da druga strana dâ sve, a ja neću ništa da dam.

Nemojmo da igramo igru gluhih telefona”, poručuje Lajčak.

Reforma policije zasad je još prepreka na evropskom putu, ocjenjuje Visoki predstavnik.

“Evropski put želi više od 70 posto građana ove zemlje. Evropski put je nešto o čemu govore svi vodeći političari. Onda je sasvim logično, ako smo svi za, da riješimo pitanje koje treba da riješimo. Jer je evropska budućnost ove zemlje važnija od bilo kojeg tehničkog pitanja. Nema dileme oko toga koji je put BiH, dilema je samo koliko ćemo vremena upropastiti na tom putu.”

Jelena Mrkić je novinarka BIRN – Justice [email protected]