Šta pouzdano znamo o istrazi imena žrtava uklesanih u Potočarima 27. Juna 2024. Analiza Tužioci u Bijeljini nedavno su na osnovu izjava Milorada Dodika pokrenuli istragu o imenima koja su upisana na spisak žrtava u Memorijalnom centru u Potočarima. Predsjednik Republike Srpske tvrdi da se na njemu nalazi skoro 90 ljudi koji su i dalje živi, što Tužilaštvo u Bijeljini istražuje. Detektor objašnjava šta pouzdano znamo i kako je došlo do pravljenja spiska nestalih koji je uklesan 2005. godine. Moguć zastoj u predmetima ratnih zločina jer advokatima nisu isplaćene naknade za šest mjeseci 11. Juna 2024. Analiza Advokati koji pred Državnim sudom po službenoj dužnosti brane optužene u predmetima ratnih zločina nisu već šest mjeseci primili nikakvu naknadu za svoj rad jer nije usvojen državni budžet. Zbog toga je u najmanje jednom predmetu traženo da se ročišta zakazuju sa što većim razmacima, a drugi advokati su upozorili da bi moglo doći do značajnijeg zastoja u suđenjima za ratne zločine, saznaje Detektor. Detektor Fact check: Dodikov autorski tekst o rezoluciji o genocidu u Srebrenici nasuprot činjenicama 4. Juna 2024. Analiza Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u autorskom tekstu citira intelektualce koji negiraju genocid, te tvrdi da rezoluciju Ujedinjenih nacija o genocidu u Srebrenici nije podržalo 109 zemalja, pozivajući se još jednom na Zaključni izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, za koji je ranije Detektor utvrdio da se protivi zaključcima donesenim u više presuda Haškog tribunala. Krši li Nenad Nešić zakon pričanjem vica o žrtvama genocida? 24. Maja 2024. Analiza Pričanjem vica o ubijenim u genocidu u Srebrenici kojim tvrdi da žrtve nisu sahranjene u Memorijalnom centru, nego da su još uvijek žive, Nenad Nešić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine vrijeđa preživjele žrtve genocida, ali i krši Krivični zakon BiH i negira genocid, smatra troje istraživača genocida s kojima je razgovarao Detektor. Zašto su nekažnjiva najmanje 23 negiranja genocida Milorada Dodika 23. Maja 2024. Analiza Milorad Dodik bira riječi kada negira genocid u Srebrenici od kada je umanjivanje zločina i veličanje ratnih zločinaca postalo kažnjivo u Bosni i Hercegovini. Za podizanje optužnice je osim samog negiranja potrebno dokazati namjeru mržnje, za koju Dodik kaže da je nema. Ali koja je stvarna namjera kada za tri godine više od 20 puta kontinuirano negira genocid u Srebrenici? Šta trebate znati o UN-ovoj rezoluciji o genocidu u Srebrenici 29. Aprila 2024. Analiza Generalna skupština Ujedinjenih nacija početkom maja trebala bi odlučivati o rezoluciji kojom se 11. juli proglašava međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i traži uvrštavanje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u obrazovne programe. Najava rezolucije izazvala je niz reakcija i netačnih navoda. Detektor sada donosi pregled najznačajnijih stvari koje trebate znati o rezoluciji. Šta trebate znati o nametnutim izmjenama Izbornog zakona BiH 27. Marta 2024. Analiza Šest mjeseci pred održavanje Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo je više od stotinu izmjena Izbornog zakona kojima, između ostalog, sprečava trgovinu mjestima u biračkim odborima, kandidaturu osuđenim ratnim zločincima, osigurava ravnopravnost spolova i veću transparentnost o imovini i finansiranju kampanja. Domaćim vlastima je ostavio tri sedmice da koriguju tekst Zakona, a do tada donosimo najvažnije stvari koje trebate znati o ovim izmjenama. U utrci za pravdom, Ukrajina ponavlja greške Bosne i Hercegovine 21. Februara 2024. Analiza Isključivi fokus ukrajinskih vlasti na kažnjavanju zločina ruskih snaga, koji je doveo do više od hiljadu suđenja u odsustvu ali i protiv vlastitih građana koji su navodno sarađivali s Rusijom, sada prijeti da ugrozi drugi važan proces – strateški pristup otklanjanju posljedica rata. Kijevske vlasti još od aneksije Krima 2014. godine rade na
strategiji tranzicijske pravde ali, zbog nedostatka političke volje, ovaj okvir sistemskog pristupa pravdi, baš kao ni u BiH, nikada nije usvojen.