Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su Darka Mrđu, Radenka Marinovića i Milana Gavrilovića zbog sumnje da su počinili zločine na području Prijedora 1992. godine.
Bivši policijski oficir u Prijedoru Dušan Janković izjavio je na suđenju Radovanu Karadžiću da zarobljeni Bošnjaci u “prihvatnim centrima Omarska i Keraterm” 1992. godine nisu bili podvrgnuti zločinima.
Predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron odobrio je puštanje na slobodu Darka Mrđe, nakon odsluženja dvije trećine 17-godišnje kazne zatvora, na koju je osuđen za ubistva počinjena na Korićanskim stijenama, potvrđeno je iz Tribunala.
Iznoseći žalbu na prvostepenu presudu, Odbrana Saše Zečevića, optuženog za zločin počinjen na Korićanskim stijenama, zatražila je da se presuda ukine ili preinači i on oslobodi krivice, dok je Tužilaštvo zatražilo dužu zatvorsku kaznu.
Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je sporazum o priznanju krivice za zločin počinjen na Korićanskim stijenama koji je bivši pripadnik prijedorskog interventnog voda Saša Zečević 20. juna zaključio s Tužilaštvom BiH.
Apelaciono vijeće Suda BiH odbilo je sporazum o priznanju krivice za zločin počinjen na Korićanskim stijenama koji je bivši pripadnik prijedorskog interventnog voda Saša Zečević 20. juna zaključio s Tužilaštvom BiH.
Na suđenju za zločin počinjen na Korićanskim stijenama, Odbrana Radoslava Kneževića u spis je unijela nekoliko materijalnih dokaza, te saslušala vještaka sudske medicine koji je govorio o povredi stopala koju je optuženi zadobio 1992. godine.
Svjedok Odbrane na suđenju za zločin na Korićanskim stijenama rekao je da je optuženi Marinko Ljepoja bio sa njim 21. augusta 1992. godine, nakon što je došlo do kvara na autobusu kojim su prevoženi civili iz Prijedora prema Travniku.
Svjedočeći u svoju korist, optuženi Petar Čivčić je rekao da nije učestvovao u ubistvima oko 200 civila na Korićanskim stijenama u augustu 1992. godine.