Utorak, 1 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Saša Zečević je prvostepenom presudom osuđen na 23 godine zatvora zbog zločina počinjenog na Korićanskim stijenama.

“Ulažemo žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u vezi sa ulogom optuženog u izvršenju zločina”, kazala je Terzić.

Branilac Radovan Stanić je rekao da je prvostepenom presudom utvrđeno da je Zečević bio na mjestu razdvajanja i učestvovao u strijeljanju muškaraca, i to na osnovu iskaza dva svjedoka.

Zbog toga Odbrana insistira da se saslušaju svjedok K-15, koji nije mogao svjedočiti, i Darko Mrđa, bivši pripadnik interventnog voda prijedorske policije, koji je 2004. osuđen na 17 godina zatvora zbog zločina počinjenog 21. avgusta 1992. na Korićanskim stijenama.

Zečević je u junu 2012. proglašen krivim za učešće u ubistvu oko 200 bošnjačkih civila izvršenom 21. augusta 1992. na Korićanskim stijenama.

Na početku žalbenog postupka, Zečević je sa Tužilaštvom BiH postigao sporazum kojim je predložena kazna između deset i 13 godina.

Apelaciono vijeće Suda BiH je odbilo sporazum, a kao razlog odbijanja navelo je da predložena krivična sankcija nije adekvatna težini počinjenog djela.  

Prvostepenom presudom, zajedno sa Zečevićem, na 23 godine osuđeni su Radoslav Knežević i Marinko Ljepoja, dok su Petar Čivčić i Branko Topola oslobođeni optužbi.

Branilac optuženog Zečevića je napomenuo Apelaciono vijeće da prilikom razmatranja žalbi ima u vidu i odluku Suda u Strasbourgu u vezi sa primjenom krivičnog zakona.

“Nije jasno u presudi Zečeviću zašto je primijenjen Krivični zakon BiH”, rekao je Stanić.

Apelaciono vijeće će odluku o žalbama donijeti naknadno.

Najčitanije
Saznajte više
Domaće institucije trebaju preuzeti veću odgovornost u procesu pronalaska nestalih
Traganje za nestalim osobama je investicija u budućnost, a Bosna i Hercegovina treba osnažiti svoje kapacitete i osamostaliti se na putu ka pronalasku onih za kojima se više od tri decenije nakon ratnih sukoba traga, rečeno je tokom panel-diskusije o potrazi za nestalim.
Dijeljenje provjerenih činjenica o genocidu kao očuvanje sjećanja na Srebrenicu
Memorijalni centar Srebrenica je, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida, objavio publikaciju “Naša priča, naše obećanje“ u kojoj su navedene informacije o historijskom kontekstu pada Srebrenice i genocidu počinjenom u zoni koju su Ujedinjene nacije proglasile sigurnom.