Zbog neispunjenih uslova, Vijeće Žalbenog suda u Parizu (Cour d'Appel de Paris) nije donijelo odluku o izručenju Radomira Šušnjara, osumnjičenog da je 1992. učestvovao u ubistvima civila u Pionirskoj ulici u Višegradu.
Nedavne odluke Suda BiH da neka suđenja za ratne zločine zatvori za javnost zbog zaštite intimnog života optuženika nailaze na strogu osudu predstavnika žrtava i nevladinih organizacija.
Obilježavajući 22. godišnjicu stradanja Bošnjaka na području Rogatice, preživjeli su poručili da su nezadovoljni što pravosudne institucije ne rade brže na procesuiranju ovih zločina.
Uz nekoliko hiljada potpisa, kao i druge načine podrške kampanji “Stop cenzuri o ratnim zločinima”, Balkanska istraživačka mreža (BIRN BiH) je uspjela potaknuti predstavnike vlasti da priznaju kako anonimizacija ne može biti primijenjena u slučajevima teških krivičnih djela, koja uključuju ratne zločine.
Iako još uvijek nije odlučeno da li će na zamljištu kuće u Višegradu u kojoj je 1992. godine zapaljeno više od 50 bošnjačkih civila biti izgrađen put, žrtve tvrde da neće dopustiti uklanjanje mjesta zločina.
Prvi svjedok Odbrane Ljubomira Tasića, optuženog za zločine počinjene u Višegradu, svjedočio je bez prisustva javnosti nakon što je Odbrana saopštila da se svjedoku prije svjedočenja obratila Bakira Hasečić.
Postupci za ratne zločine obesmišljeni su posljednjim odlukama Suda BiH, kojima se uskraćuju potpune informacije sa suđenja, istaknuto je na konferenciji za novinare povodom pokretanja kampanje “Stop cenzuri o ratnim zločinima”.
Sud i Tužilaštvo BiH moraju unaprijediti svoje odnose s javnošću i biti otvoreniji prema žrtvama i svjedocima, zaključeno je na okruglom stolu održanom u Sarajevu.