U nastavku dokaznog postupka Odbrane na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, svjedoci Ibrahima Tarahije su pričali o saznanjima teškog ranjavanja optuženog u drugoj polovini 1993. godine.
Iskazima svjedoka o komunikacijskim uređajima 325. brdske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) i čitanjem iskaza preminulih svjedoka o zarobljenim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i njihovim ubistvima, počeo je dokazni postupak Odbrana na suđenju za ratni zločin počinjen u selima pored Viteza.
Odbrane optuženih na suđenju za ratni zločin počinjen nad vojnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i civilima u selima pored Viteza, trebale bi sljedećeg mjeseca krenuti sa iznošenjem svojih dokaza, dogovoreno je na statusnoj konferenciji u Sudu Bosne i Hercegovine.
Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, tužilac Državnog tužilaštva pročitao je iskaze četiri svjedoka koji su govorili o zarobljenim pripadnicima Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i njihovim ubistvima.
Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, vještak Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da su komandant Ibrahim Purić i pomoćnik za bezbjednost Nijaz Sivro morali preduzeti aktivnosti kako bi se istražio slučaj 12 zarobljenih vojnika.
Na suđenju za zločine počinjene kod Viteza, zaštićeni svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine izjavio je da ga je optuženi Almir Sarajlić nagovarao da promijeni iskaz i da mu je nudio novac za to.
Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, zaštićeni svjedok izjavio je da je optuženi Almir Sarajlić pucao u zarobljenike, a da su Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović tu bili, ali nije vidio da li su pucali.
Na suđenju za zločine počinjene kod Viteza, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je izjavio da je vidio desetak zarobljenih vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te njihovo odvođenje.
Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine govorio je o saznanjima u vezi sa zarobljavanjem i ubistvima vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) u decembru 1993. godine.
Svjedok Državnog tužilaštva negirao je da je tokom istrage svojevoljno izjavio kako je čuo da su četvorica optuženih učestvovala u ubistvu zarobljenika nakon akcije u Križančevom Selu 1993. godine, kao i to da su se dogovarali kako će jedan od njih u sudskom postupku preuzeti odgovornost.