Svjedok Odbrane Ešefa Hurića izjavio je da je optuženi bio komandir Policijske stanice na lijevoj obali rijeke u Goraždu i da se nije moglo prelaziti na desnu obalu.

Na suđenju za zločine u Goraždu, Odbrana Predraga Bogunića nastojala je dokazati da je optuženi preuzeo dužnost načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) tek u januaru 1993. godine.

Na suđenju za zločine u Goraždu vještak Odbrane konstatovao je da svi potpisi na dokumentima koji su mu dostavljeni pripadaju istoj osobi.

Na suđenju za zločin počinjen na području Goražda, svjedok Odbrane je izjavio da je vojska 1992. godine razoružala mještane sela Bučje i smjestila ih u zgradu policije jer nije imala vlastitih prostorija.

Na suđenju za zločine počinjene u Goraždu, svjedok Odbrane je izjavio da ne prihvata tezu kako je srpsko stanovništvo sela Bučje bilo zarobljeno, već je razoružano i to oružje je predato komandi Prvog bataljona 43. drinske brigade Armije Bosne i Hercegovine (ABiH).

U nastavku suđenja za zločine počinjene u Goraždu, optuženi Ibro Merkez rekao je da svjedok Odbrane Predraga Bogunića laže kada tvrdi da je dolazio na posao nakon ljeta 1992. godine.

Na suđenju za zločine počinjene u Goraždu, svjedok Odbrane je izjavio da je optuženi Ešef Hurić postao komandir po ujedinjenju Stanica javne bezbjednosti (SJB) s lijeve i desne obale Drine.

Optuženi Ibro Merkez razriješen je dužnosti načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Goražde jer je, kako su izjavili svjedoci njegove Odbrane, odbio da izvrši odluku Ratnog predsjedništva o skupljanju srpskog stanovništva.

U nastavku svjedočenja u svoju korist, Ibro Merkez, optuženi za ratni zločin počinjen u Goraždu, rekao je da ne misli da je srpsko stanovništvo bilo koncentrisano u zgradi kako bi se eventualno koristilo za živi štit u slučaju da u grad uđe Vojska Republike Srpske (VRS).

Svjedočeći u svoju korist, optuženi Ibro Merkez je kazao da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći da pomogne Srbima koje je vojska u ljeto 1992. dovela u Stanicu javne bezbjednosti (SJB) Goražde.