Merkez, koji je optužen zajedno sa Predragom Bogunićem i Ešefom Hurićem, kazao je da kao načelnik Stanice javne bezbjednosti (SJB) Goražde nije pokrenuo postupak ispitivanja zakonitosti hapšenja tih ljudi jer to “nije imao kome podnijeti”.
Prema optužnici Tužilaštva BiH, Merkez je bio i član Ratnog predsjedništva, dok je Bogunić bio načelnik SJB-a u drugom periodu u odnosu na Merkeza, a Hurić komandir stanice policije.
Merkezu, Boguniću i Huriću na teret se stavlja da su, u periodu od jula 1992. do druge polovine februara 1993., naredili i učestvovali u ubistvima više od 100 civila starosne dobi od sedam do 70 godina.
Za stanovnike sela Bučje Merkez je rekao da nije donio rješenje o njihovom pritvoru u stanicu, pojasnivši da ih je vojska dovela po noći, a da ih je on morao primiti. Istakao je da je čuo kako su ih “doveli Sejdićevi”.
“Da sam tu večer rekao policiji: ‛Istjeraj ih’, granate ih raznesu i pobiju – kakvo bi tad pitanje bilo?… Za Srbe s Bučja radio sam više kao čovjek, a ne kao načelnik… Ja sam kao čovjek postupio da ih spasim”, rekao je optuženi Merkez. On je naveo da su ti ljudi noću bili zaključavani radi njihove sigurnosti, te da ne zna da li su tu bili protiv svoje volje.
Nakon što je ranjen, Merkez je kazao da ne zna ko je preuzeo njegovu funkciju načelnika, dodavši da se nakon augusta 1992. nije vratio u stanicu kao načelnik.
Odbrani optuženog Bogunića, Merkez je rekao da je zvanično smijenjen s funkcije načelnika 24. decembra 1992. Odbrana mu je predočila nekoliko dokumenata iz januara 1993., kazavši da se na njima nalazi njegov potpis, što je Merkez negirao. Bogunićev advokat Fadil Abaz je iz ovog razloga najavio vještaka grafologa.
Merkez je odgovarajući na pitanja Odbrane optuženog Hurića rekao da ga nije viđao nakon formiranja policijske stanice na lijevoj obali rijeke Drine krajem maja ili u junu 1992. godine. Potvrdio je da je razlog formiranja te stanice bio onemogućeni prelazak ljudi preko mosta uslijed artiljerijskog djelovanja.
Suđenje će se nastaviti 10. maja.
