Tužilaštvo Bosne i Hercegovine zatražilo je da osmorica bivših pripadnika Armije BiH budu osuđeni za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima počinjene 1994. i 1995. u Bužimu.
Svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine kazao je da optuženi Ćamil Ramić jeste bio pomoćnik komandira za bezbjednost, ali da nije bio nadređeni Vojnoj policiji, niti je mogao izdavati naređenja.
Na suđenju za zločine počinjene u Derventi, optuženi Andrija Bjelošević je rekao da sve što mu se dešava pred Sudom u ovome predmetu pokrenuo je Milivoje Nović kako bi mu se osvetio.
Na suđenju za zločine počinjene na području Teslića, posljednji svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričao je kako je uhapšen početkom juna 1992. i kako je premlaćivan tokom zatočeništva u Pribiniću i policiji.
U Sudu Bosne i Hercegovine ove sedmice planiran je početak suđenja Borislavu Gligoreviću, optuženom za silovanje počinjeno 1992. u Liplju kod Zvornika.
Uprkos brojnim kritikama, Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija Republike Srpske, za koji međunarodni zvaničnici kažu da udaljava od demokratskog društva i puta BiH ka Evropskoj uniji.
Spomen-obilježje ubijenim građanima Sarajeva na Kazanima oštećeno je upotrebom boje u spreju, a tužilac sarajevskog Kantonalnog tužilaštva je ovo krivično djelo okarakterisao kao “oštećenje tuđe stvari”, potvrđeno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (MUP KS).
Odbrane Ilije Zorića i Boška Grujčića zatražile su oslobađajuću presudu za zločine počinjene u julu 1992. na području Prijedora, uz ocjene da nije dokazano nijedno djelo iz optužnice.
Tužilaštvo Kantona Sarajevo i Odbrane su u sarajevskom Kantonalnom sudu izložili žalbe na presudu kojom su Amir Zukić, Safet Bibić, Esed Džananović, Ramiz Karavdić i Senad Trako nepravomoćno osuđeni za primanje dara i nezakonito posredovanje prilikom zapošljavanja, a Asim Sarajlić i Nedžad Trako oslobođeni.
Bosna i Hercegovina je konačno, nakon revizorskih kritika i objave prvog izvještaja o cyber sigurnosnim prijetnjama u BiH, napravila određene korake ka uspostavljanju neophodnog tima za odgovor na incidente i donošenje dokumenata kojima bi se štitili građani i institucije, ali za njihovo funkcionisanje potrebno je obezbijediti resurse i dočekati još neke političke odluke u zemlji koja nema ni zakonsko uređenje ove oblasti.
