Janja. Foto: BIRN BiH
Tim vještaka se složio da je Bogdanović sposoban za praćenje i učestvovanje u suđenju, ali pod posebnim uslovima koji zahtijevaju poseban sanitetski prevoz, uz pratnju i češće pauze tokom suđenja.
Neuropsihijatrica Vasika Drašković je pojasnila da su početkom jula obavili timski pregled optuženog te da je uz brojne zdravstvene poteškoće, kao i otežano kretanje i sjedenje, zaključila da je sposoban pratiti suđenje.
“Sa psihološkog aspekta sposoban je da prisustvuje suđenju u trajanju od jedan sat”, kazala je.
Napomenula je i zaključak da bi optuženom u tom slučaju bilo potrebno obezbijediti prevoz iz Bijeljine, gdje živi, do mjesta suđenja u Sarajevu, kao i noćenje dan prije i dan poslije suđenja, te pratnju osobe od povjerenja. Za sam tok suđenja, dodala je, bilo bi potrebno da ročišta ne traju duže od jednog sata, navodeći da im je optuženi izrazio želju da suđenje bude nastavljeno čim prije.
S ovim mišljenjima složila se i internista Radojka Golijanin, koja je pojasnila da nema smetnji da optuženi svjedoči, ali da je teško pokretan i da mu je kontinuirano potrebna pomoć druge osobe.
Na pitanje predsjedavajuće Sudskog vijeća, Željke Marenić, da li može doći do poboljšanja zdravstvenog stanja optuženog, s ozbirom na protok vremena od vještačenja, Golijanin je kazala da ne očekuje veliko poboljšanje, kao i da bi optuženi morao imati posebnu stolicu s velikim nagibom i druga pomagala u sudnici. Dodatno je pojasnila i da je za njega transport traumatično iskustvo i da bi bilo jako nezgodno da dolazi jednom sedmično na suđenja, jer prima dvije terapije.
Neurohirurg Mersad Baručija je pred Vijećem kazao da je tokom vještačenja zaključio da, iako tokom dužeg sjedenja ima jake bolove, optuženi može aktivno učestvovati u procesu, ali njegovo zdravstveno stanje otežava tehničku organizaciju njegovog prisustva u sudnici. On je dao i prijedlog da se više ročišta u ovom predmetu održi tokom jedne sedmice čime bi se, kako kaže, olakšalo transportovanje optuženog, ali i pomoglo u organizaciji suđenja.
Na pitanje tužioca Izeta Odobašića, odgovorio je da bi optuženom bilo lakše ukoliko bi suđenje bilo organizirano u Bijeljini.
Odgovarajući Bogdanovićevom braniocu Đorđu Vasiću, ovaj vještak je kazao da bi optuženi mogao sjediti u jednoj poziciji, uz stolicu koju nije teško obezbijediti, te da sve terapije trenutno koristi u svom domu.
Tužilac Odobašić na kraju je kazao da bi ovaj predmet mogao biti završen održavanjem još jednog ili dva ročišta, te da bi Tužilaštvo podržalo odluke Suda da suđenje bude održano u mjestu prebivališta optuženog ili putem video linka.
S druge strane, branilac Savić kazao je kako smatra da nisu ispunjeni kriteriji za nastavak suđenja i dolazak u Sarajevo, jer bi se time dodatno narušilo već loše zdravstveno stanje optuženog.
Posljednje ročište u ovom predmetu održano je 1. septembra 2022. godine, kada je također ocjenjivana sposobnost optuženog Bogdanovića da prisustvuje suđenju.
Optužnica ga tereti da je, u svojstvu komandira Stanice milicije u Janji, učestvovao u nezakonitom privođenju, maltretiranju, premlaćivanju i ubistvima civilnog bošnjačkog stanovništva na području Janje.
Zbog Bogdanovićevog lošeg zdravstvenog stanja, njegov predmet razdvojen je od predmeta u kom je Sud BiH prvostepenom presudom osudio Milana Đokića i Branislava Trišića na po tri, a Zorana Tanasića, Žarka Milanovića i Mladena Krajišnika na po dvije godine zatvora, dok su Savo Mršić, Milivoje Čobić i Milan Marković oslobođeni svih optužbi.
Suđenje u ovom predmetu počelo je u junu 2016. godine, a postupak je ranije razdvojen i u odnosu na Vladu Stjepanovića i Ljubišu Ikića, koji su preminuli.
