Država je u posljednje dvije godine na ime naknade štete isplatila oko dva i po miliona konvertibilnih maraka (KM) zbog neosnovanog hapšenja i suđenja protiv 52 pravosnažno oslobođene osobe u Sudu Bosne i Hercegovine, pokazuju podaci Pravobranilaštva. Pravnici kažu da je veliki broj oslobađajućih presuda rezultat loših istraga Tužilaštva BiH, navodeći da je podjednako važna i uloga Suda kod potvrđivanja optužnica.
Sud Bosne i Hercegovine je po drugi put u manje od tri mjeseca odbio potvrditi izmijenjenu optužnicu Državnog tužilaštva protiv Osmana Mehmedagića, Selme Cikotića i Muriza Druškića, navodeći u rješenju, u koje je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala na uvid, da iz dokaza ne proizilazi postojanje bitnih obilježja krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja.
Nakon dugog perioda nekažnjivosti izbornih prevara u Bosni i Hercegovini, domaće pravosuđe je prošle godine pokrenulo nekoliko procesa, koji su završeni uslovnim presudama.
Nakon najave da u Bosnu i Hercegovinu uskoro stiže veća količina vakcina, vlasti još uvijek ne mogu sa sigurnošću reći kada će sistem za prijavu za vakcinisanje biti spreman i početi s radom. To bi moglo početak masovne vakcinacije dodatno odgoditi na nekoliko sedmica, kažu odgovorni.
Sud Bosne i Hercegovine tokom prošle godine zaprimio je 16 optužnica u predmetima ratnih zločina, od čega je čak pola vraćano na doradu, a jedna odbijena. Nakon što su neki predmeti prebačeni entitetskom pravosuđu, a za druge utvrđeno da su optuženici nedostupni, u radu će Državnom sudu, prema podacima koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ostati samo šest optužnica iz prošle godine, što nije ni desetina norme.
Vlasti u Bosni i Hercegovini mjesecima su navodile razloge zbog kojih ne mogu nabaviti vakcine protiv koronavirusa pozivajući se na nedostatke u domaćim zakonima. Direktna nabavka vakcina danas se provodi manje transparentnim načinom, upozoravaju stručnjaci. Niz događaja koji je doveo do toga pokazuje da su se vakcine mogle ranije nabaviti i na transparentniji način.
S obzirom da je na stotine balkanskih ekstremista otišlo u inozemstvo da se bori za takozvanu Islamsku državu i druge militantne grupe, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija našle su se pod pojačanim međunarodnim pritiskom da zaustave finansiranje terorizma.
Predsjednik Komisije za istraživanje o stradanju Srba u Sarajevu u prvoj od pet epizoda serijala “Sarajevski Srbi – nestali narod”, prikazanoj 9. marta na Radio televiziji Republike Srpske (RTRS), govorio je o dvogodišnjem radu ali nije iznosio nalaze Izvještaja od 1.000 stranica.
Zemlje Balkana možda su teoretski spremne, ali u praksi one se teško suprotstavljaju rastućoj prijetnji od cyberterorističkih napada. BiH nema strategiju na državnom nivou.
Pandemija koronavirusa negativno je uticala i na medijski sektor u Bosni i Hercegovini, a najveću štetu su osjetili novinari koji su ostali bez posla i medijske kuće kojima su otkazivani ugovori za oglašavanje. Uprkos tome i strahu od novog virusa pojedini mediji su tokom protekle godine otkrili niz afera od kojih su neke okončane potvrđivanjem optužnica. S druge strane, dio medija je bio odabran za finansijsku podršku vlasti što, prema stručnjacima, može da utiče na profesionalno izvještavanje i istraživačko novinarstvo.
Sva prava zadržana BIRN BiH.
