Prema izvještaju Ureda za reviziju institucija Federacije o finansijskoj reviziji BH-Gasa za 2021. godinu, BH-Gas i Energoinvest imali su dugoročni ugovor o transportu gasa s mađarskim FGSZ-om, s ugovorenim transportom do kraja 2023. godine i penalima za slučaj raskida. Zbog promjene pravca transporta na pravac preko Turskog toka, ugovor se više nije mogao primjenjivati, a FGSZ je u septembru 2021. pokrenuo arbitražni spor protiv BH-Gasa, Energoinvesta i Vlade Fedearcije Bosne i Hercegovine (FBiH), zahtijevajući više od 20 miliona dolara.
Arbitražnom odlukom iz aprila 2024., Energoinvest i BH-Gas obavezani su da mađarskom FGSZ-u solidarno isplate više od 11 miliona dolara, uz pripadajuće kamate i troškove postupka. Istom arbitražnom odlukom odbijeni su u cijelosti zahtjevi mađarskog FGSZ-a prema Vladi FBiH, što je na svojoj stranici objavilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije 29. maja 2024. godine.
U julu ove godine je Vrhovni sud Federacije BiH odbio žalbe Energoinvesta i BH-Gasa te potvrdio odluku Kantonalnog suda u Sarajevu o priznanju arbitražne odluke u koju je Detektor imao uvid. U odvojenom postupku priznata je i odluka švicarskog Saveznog suda iz oktobra 2024. kojom je odbijen zahtjev za poništenje arbitražne odluke.
Energetski stručnjak i inženjer elektrotehnike Almir Muhamedbegović smatra da je prekidanje ugovora s mađarskom kompanijom za transport gasa dvije godine prije isteka moralo biti penalizirano s obzirom na to da je klauzula o penalu u slučaju prijevremenog raskida bila jasno navedena u samom ugovoru.
Ovaj slučaj, gdje su dugoročne posljedice potpuno ignorisane od strane izvršne vlasti, snažna je potvrda, tvrdi Muhamedbegović, potpunog odsustva strateških planova u gasnom sektoru, ali i evidentne neodgovornosti vlasti.
Iz BH-Gasa navode da su tokom 2021. oni, Energoinvest, resorno ministarstvo i Vlada FBiH kontinuirano razmatrali posljedice promjene tačke isporuke prirodnog gasa, te da su sve uključene strane ukazivale na određene rizike iz svojih nadležnosti. Prema saznanjima sadašnje uprave BH-Gasa, nije donesena posebna odluka kojom bi bila utvrđena pojedinačna odgovornost za finansijske posljedice arbitražnog spora.
Iz obje kompanije potvrđuju da su pokretani pravni postupci u vezi s okolnostima koje su dovele do spora. BH-Gas navodi da je podneseno više krivičnih prijava, uključujući prijave između dvije kompanije, te da su nadležnim organima dostavljali dokumentaciju i pružali saradnju. Istovremeno, iz Energoinvesta poručuju da neće prejudicirati individualnu ni institucionalnu odgovornost dok su pravni postupci u toku.
Energoinvest. Foto: N1
Energoinvest najavljuje da će, nakon izmirenja obaveza prema FGSZ-u, pokrenuti regresne tužbe i zahtjeve za naknadu štete, u skladu sa zakonom i raspoloživim pravnim osnovama.
Iz Federalnog tužilaštva potvrdili su da su im iz Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu ustupljena dva predmeta koja se odnose na transport gasa a formirana su na osnovu prijava protiv lica koja su bila i koja su još uvijek zaposlena u BH-Gasu. U jednom od tih predmeta Posebni odjel Federalnog tužilaštva FBiH donio je naredbu o provođenju istrage.
Finansijske posljedice ovog slučaja posebno su značajne jer se odnose na dvije kompanije čije poslovanje ima važnu ulogu u snabdijevanju Federacije BiH prirodnim gasom. Iako iz BH-Gasa tvrde da izvršenje obaveza iz nagodbe neće ugroziti finansijsku stabilnost kompanije, funkcionisanje transportnog sistema niti sigurnost snabdijevanja, ostaje pitanje dugoročnog finansijskog opterećenja.
Muhamedbegović upozorava da je stihijski pristup rješavanju problema energetske sigurnosti karakterističan za cijeli sektor energetike. Upravo zbog činjenice da ne uvažavaju dugoročne posljedice, tehničke, pravne ili finansijske, ad hoc odluke u energetici su, tvrdi, opasne jer ozbiljno ugrožavaju energetsku sigurnost zemlje.
“U ovom slučaju ovo nas je koštalo skoro 23 miliona KM i to je veliko financijsko opterećenje i za Energoinvest i BH-Gas koje će se preliti na kraju na građane kroz veću cijenu gasa, a što se upravo i dešava”, smatra Muhamedbegović.
Energoinvest i BH-Gas su na sastanku u Budimpešti 25. septembra ove godine postigli dogovor s mađarskom kompanijom o nagodbi.
Iz Energoinvesta su potvrdili da je sa FGST-om postignuto umanjenje ukupnih obaveza po osnovu otpisa kamata u iznosu od oko 1,2 miliona KM, te navode da su posljedice odluka prouzrokovale značajnu finansijsku štetu za obje kompanije, koja prelazi 22 miliona KM, te da je to konkretna finansijska posljedica koju društva sada moraju sanirati.
Istovremeno, iz BH-Gasa kažu da, prema sporazumu o nagodbi, ukupna obaveza iznosi više od devet miliona dolara, a BH-Gas i Energoinvest dijele je u omjeru 50:50. Na BH-Gas se, tvrde, odnosi ukupno 4,7 miliona dolara, od čega je već, kako kažu, plaćeno približno 476.000 dolara, dok preostala obaveza iznosi oko 4,2 miliona dolara.
Iz BH-Gasa su naveli da je sporazum o podjeli plaćanja zaključen radi izvršenja obaveza prema FGSZ-u i izbjegavanja dodatnih troškova, te da se istovremeno nijedna strana nije odrekla eventualnih regresnih potraživanja niti prava da traži utvrđivanje konačnog omjera odgovornosti.
BH-Gas je dodatno naveo da je ukupan iznos koji su trebali platiti iznosio oko 11,5 miliona dolara. Prema odgovoru kompanije, prije sastanka u Budimpešti bilo je potrebno uplatiti 20 posto ukupnog duga, a prije zaključivanja sporazuma o nagodbi još deset posto preostalog iznosa.
“Na održanom sastanku postignut je dogovor oko umanjenja kamata u iznosu od oko 600 USD, te plaćanje na rate. Prije zaključivanja sporazuma o nagodbi bili smo obavezni platiti još deset posto ostatka duga”, naveli su iz BH-Gasa.
Ekonomski analitičar Igor Gavran također upozorava da bi posljedice mogli osjetiti građani, bilo kroz kratkoročno povećanje cijena gasa ili kroz postepeno uključivanje troškova u cijenu energenata tokom dužeg perioda.
Prema njegovim riječima, ovaj slučaj predstavlja još jedan primjer olakog raspolaganja javnim sredstvima i povlačenje poteza koji rezultiraju gubitkom međunarodnih arbitraža ili sudskih sporova, kao i nepotrebnih rashoda.
Muhamedbegović pojašnjava i da treba razlikovati pojam energetske nezavisnosti i energetske sigurnosti, navodeći da BiH nije bila, niti će ikad biti energetski nezavisna, jer svu naftu i plin uvozi. Prema njegovim riječima, moramo razvijati i jačati svoju energetsku sigurnost, te napominje da ne treba zaboraviti da je BiH veoma mali potrošač gasa. U finalnoj potrošnji energije u BiH, prirodni gas učestvuje tek oko tri posto, od čega 75 posto otpada na FBiH, gdje je glavni potrošač Kanton Sarajevo.
“Graditi alternativne gasne cjevovode a ne znati da li ćemo zaista kroz te cjevovode imati kontinuirano gas po povoljnim cijenama, također može biti opasno zbog opasnosti od ‘nasukanih’ sredstava”, smatra Muhamedbegović.
On tvrdi da se priča o energetici ne treba potpuno fokusirati na gas, te napominje da ne smijemo zaboraviti da su obnovljivi izvori energije besplatni i da ova zemlja treba ići prema dekarbonizaciji.
