U Banjoj Luci je u predizbornom periodu raspisano 256 tendera, ukupne vrijednosti od 13,8 miliona KM.
Najveći tender bila je nabavka udžbenika za učenike osnovnih škola u iznosu od 3,4 miliona maraka, dodijeljen u aprilu 2026. godine. Čak i krajem augusta, nekoliko dana pred početak kampanje, udžbenici su dijeljeni u banjalučkim školama.
Iako je sam tender raspisan u maju, nešto više od mjesec dana prije početka kampanje pokrenuti su radovi na asfaltiranju ceste u jednom banjalučkom naselju. Ceremoniji, uz fotografije i medije, prisustvovao je gradonačelnik Draško Stanivuković.
“Počinjemo izgradnju nove dionice moderne saobraćajnice i u Priječanima. Kada je riječ o Priječanima, plan je da uradimo potpunu rekonstrukciju dionice u dužini od oko pola kilometra, za šta će biti izdvojeno oko 1,5 miliona KM. Modernizujemo dio saobraćajnice gdje je smještena škola, crkva i drugi važni objekti za mještane Priječana”, kazao je tada Stanivuković.
Značajne nabavke su se odnosile i na održavanje puteva i zdravstvene objekte, većinom kroz javna preduzeća viših nivoa vlasti sa sjedištem u gradu.
Iz ureda grdonačelnika Banje Luke nije odgovoreno na upit Detektora, ali Damjan Ožegović iz Transparency Internationala u BiH kaže da se ovakvi slučajevi mogu kazniti jer u BiH za to postoji zakonski okvir koji se ne koristi.
“Nije kažnjen gradonačelnik Banje Luke, koji je besplatne karte za javni prevoz dijelio na javnim skupovima, a uz to je dijelio i besplatne priključke za vodu, besplatne legalizacije objekata, besplatne građevinske dozvole i projekte, besplatne placeve, besplatne udžbenike…”, tvrdi Ožegović.
Baza podataka Detektora pokazala je da su vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini tokom predizborne kampanje i u mjesecima koji su joj prethodili, raspisali više od 6.000 tendera u vrijednosti od 1,3 milijarde maraka. U značajnom dijelu riječ je o tipičnim “izbornim tenderima” koji služe u predizborne svrhe – zarad podizanja rejtinga političkih subjekata koristeći javni novac građana.
Transparency je samo u ovom izbornom periodu zabilježio preko 2.850 primjera zloupotrebe javnih resursa, ali, prema evidencijama Centralne izborne komisije (CIK) na njihovim službenim stranicama, izrečeno je svega pet sankcija za ove zloupotrebe.
U skladu s Izbornim zakonom BiH, pravila ponašanja u izbornoj kampanji nosiocima izvršnih funkcija i mandata zabranjuju zloupotrebu javnih resursa, jasno je poručeno iz Misije OSCE-a u BiH.
“Zabranjeno ponašanje obuhvata korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača tokom izborne kampanje. Međutim, sam broj kazni nije pokazatelj stupnja primjene zakona i treba ga posmatrati zajedno sa svim ostalim relevantnim faktorima”, smatra OSCE.
Istovremeno, neadekvatna primjena zakona mogla bi dovesti do nastanka percepcije da se takva praksa toleriše i da može proći bez posljedica, dodaju iz Misije.
“Efikasan nadzor, pravovremene istrage i dosljedne sankcije ključni su za sprečavanje zloupotreba, kažnjavanje počinilaca i zaštitu povjerenja javnosti u integritet izbora”, zaključuje OSCE u komentaru za Detektor.
Naš novac za njihovu pobjedu
Detektorova baza “Izborni tenderi” obuhvatila je tendere objavljene od 1. januara do 4. oktobra, dana Opštih izbora, i pokazala da je čak 97 posto vrijednosti registrovanih tendera usmjereno ka infrastrukturnim projektima u iznosu od 1,27 milijardi maraka. Ostatak se odnosi na kulturu, humanitarne pakete, subvencije, spomenike, ceremonije i vjerske objekte.
Tokom kampanje su najveći postupci bila tri tendera “Puteva Republike Srpske” od ukupno 25,8 miliona maraka raspisana 25. septembra, devet dana pred same izbore, a bili su namijenjeni “unapređenju putne infrastrukture”.
Draško Stanivuković i početak radova u Priječanima. Foto: Banjaluka.rs.ba
Slijedi “nabavka građevinskih radova” Ugostiteljskog servisa Vlade RS-a u iznosu od 4,7 miliona maraka, bez opisa šta se zapravo gradi. Treći najveći tender tokom kampanje raspisala je Opština Han-Pijesak u vrijednosti 3,1 milion maraka za rekonstrukciju Ljetne rezidencije kralja Aleksandra Karađorđevića.
Također, Opština Srbac je prvog dana kampanje pokrenula postupak za gradnju stambene zgrade za mlade bračne parove, u iznosu od 1,9 miliona maraka.
Detektor je zabilježio i tendere usmjerene direktno prema biračima i simbolične investicije koje mogu biti protumačene kao problematične.
Pored Grada Banja Luka, koji je krajem aprila 2026. godine dodijelio 3,4 miliona maraka za udžbenike osnovcima, Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo je za građevinski materijal za pripadnike boračke populacije izdvojio 1,6 miliona maraka. Također, Grad Trebinje je za novu zgradu Gimnazije i “hrama nauke i umjetnosti” dodijelio posao vrijedan 4,9 miliona maraka.
Ožegović kaže kako postoji već uhodan obrazac da vlasti, na svim nivoima, u izbornim godinama povećavaju izdatke za javne nabavke iz dva preovlađujuća razloga.
“Prvi je onaj redovni – izvlačenje javnog novca klijentelističkim kanalima. Drugi je povećana izgradnja komunalne infrastrukture, nabavke različitih roba koje se direktno distribuišu građanima i slično. Ovi radovi i podjele se, po pravilu, najčešće tempiraju ili da budu otpočeti ili da se svečano zatvore u izbornom periodu”, kaže Ožegović.
Izborni zakon direktno zabranjuje korištenje javnih sredstava u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača, što uključuje izričito ove jednokratne podjele i promociju političkih subjekata i kandidata na javnim događajima.
Ožegović napominje da sankcije izostaju te da će ovakva ponašanja zadugo ostati u našem javnom prostoru kao dominantan način podilaženja biračima.
Hasan Kamenjaković iz Koalicije “Pod lupom” kaže da se bez ispitivanja javnog mnijenja ne može tvrditi da mali broj kazni ostavlja kod birača utisak normalnih pojava. U ranijem istraživanju Koalicije o pritiscima na birače, veliki broj građana neke oblike pritisaka nije smatrao izbornim nepravilnostima, te nije isključeno i da je indirektna kupovina glasova kroz zloupotrebu javnih resursa nešto na šta su se građani navikli.
“Ono što je opasno jeste to što imamo jako mali broj sankcija, jer nepravilnosti koje nisu blagovremeno i adekvatno sankcionisane, mogu stvoriti percepciju kod građana da takva ponašanja ne snose ozbiljne posljedice i dodatno neće ni imati odvraćajući karakter za političke subjekte”, tvrdi Kamenjaković.
Ožegović dodatno spornim smatra što CIK zloupotrebu javnih resursa gotovo uvijek tumači isključivo u online prostoru kao zloupotrebu radi promocije i time ne sankcioniše stvarni prekršaj kojim se kupuje podrška dijela birača.
“Na taj način CIK amnestira od odgovornosti funkcionere, kojima najčešće, uz simboličnu novčanu sankciju, naloži samo da uklone objavu na društvenim mrežama, koja čak nije od krucijalne važnosti u ovom smislu. Objava na društvenim mrežama uslijedi kada je zloupotreba već izvršena, i CIK bi trebalo da sankcioniše i sprečava te pojave u realnom vremenu i prostoru”, kaže Ožegović.
Iz Centralne izborne komisije BiH su odbili da Detektoru odgovore na pitanja, upućujući nas na na web stranicu CIK-a.
Na stranici se nalazi podatak da je CIK izrekao kazne za zloupotrebu javnih sredstava i resursa u šest predmeta. Ukupni iznos kazni je 71.500 KM – 47.500 KM strankama i 24.000 KM kandidatima.
Idealno rješenje, prema sagovornicima Detektora, bilo bi samo da se primjenjuju zakonske odredbe, kao što je to slučaj u Crnoj Gori ili Sjevernoj Makedoniji, gdje su zabranjene jednokratne isplate i jednokratna nematerijalna davanja.
“U Sjevernoj Makedoniji postoji čak izričita odredba o zabrani održavanja javnih manifestacija povodom početka izgradnje ili puštanja u rad objekata koji se grade javnim sredstvima. (…) Podsjetit ću da je u Crnoj Gori kažnjena gradonačelnica Podgorice zbog odluke o besplatnom prevozu donesene u predizbornom periodu, što je tumačeno kao uvođenje nove subvencije u toku kampanje”, kaže Ožegović.
Detektorova statistika
Iako, prema Detektorovim podacima, nema skoka u mjesecu pred izbore, ni po broju postupaka ni po novčanom iznosu, to ne isključuje predizborni obrazac da su tenderi mogli biti raspisani ranije, da radovi budu gotovi do izbora.
Najveća vrijednost postupaka zabilježena je u aprilu – 306 miliona maraka. Ali u tri mjeseca prije početka kampanje i tokom same kampanje u septembru, vrijednost postupaka je bila veća od 760 miliona maraka. To je gotovo 60 posto vrijednosti postupaka od početka godine do dana izbora.
Po broju samih postupaka, najveći broj ih je pokrenut u julu, dva mjeseca prije izbora, njih čak 945. Tokom predizborne kampanje, koja je počela 4. septembra i trajala do 4. oktobra, pokrenut je 691 tender od ukupno 102 miliona maraka.
Od svih tendera, 28 posto je u vezi s brzom cestom Mostar – Polog – Široki Brijeg, u vrijednosti od 196,3 miliona maraka, i modernizacijom bolnice u Prijedoru, u vrijednosti od 167,5 miliona maraka. Tender za bolnicu objavljen je 31. augusta 2026., samo četiri dana prije početka zvanične kampanje.
Pratimo koliko se javnih nabavki raspisuje u gradovima i na višim nivoima vlasti. Ilustracija: Detektor
Čak 44 posto postupaka nabavke su direktni sporazumi, a sa 12. oktobrom 2026. godine, više od 4.900 ugovora je dodijeljeno, više od 900 ih je ostalo bez odluke, a njih 370 je poništeno.
Lokalne zajednice koje su imale najveću vrijednost zabilježenih postupaka jesu Mostar sa 43,9 miliona, Ravno 37,8 miliona, Novi Grad Sarajevo 29,3 miliona, Zenica 21,4 miliona, Živinice 18,7 miliona, Trebinje 17,1 milion, Laktaši 16,9 miliona, Ilidža 15,8 miliona, Brčko 15,3 miliona i Zvornik 15,2 miliona maraka.
Postupci koji su privlačili pažnju bili su tender za magistralnu cestu Hutovo – Ravno, koji je raspisala Općina Ravno u iznosu od 37 miliona maraka, zatim tender za Olimpijski bazen Mostar, koji je raspisala Direkcija za izgradnju KSC-a Mostar u iznosu od 22,5 miliona maraka, te tender za izgradnju aquaparka u Zenici, u iznosu od 14 miliona maraka.
Državni novac se trošio i na širenje poruke o potrošnji novca. Bolnica “Dr Mladen Stojanović” Prijedor je u martu odlučila platiti i “uslugu pripreme, pisanja i distribucije promotivnih tekstova o bolnici”. Nije pozant iznos novca za ovu nabavku. Za modernizaciju ove bolnice je planirana potrošnja od 167 miliona maraka.
Vlada RS-a je preko Generalnog sekretarijata u julu raspisala proceduru za online kampanju preko portala businessrpska.com u iznosu od 210.000 maraka.
“Hidroelektrane na Vrbasu” iz Mrkonjić-Grada raspisale su u augustu proceduru za nabavku “reklamiranja preduzeća na kulturnim i sportskim manifestacijama i u medijima” vrijednu 250.000 maraka.
Mapiranje mržnje
U drugoj bazi – “Mapiranje mržnje” – Detektor je zabilježio gotovo 30 izjava kojima su političari vrijeđali ili targetirali različite etničke, vjerske ili druge grupe, ali i stranačke protivnike. Polovina zabilježenih slučajeva mržnje u Detektorovoj bazi odnosi se na visokopozicionirane članove SNSD-a i članove partija iz vladajuće koalicije u Republici Srpskoj.
Poruke da Bošnjaci ne treba da se doseljavaju u Istočno Sarajevo, sugestije da bošnjački član Predsjedništva stvara “Veliku Srbiju” i pozivi na odvajanje od drugih etničkih grupa samo su neki od slučajeva.
Bivši predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, čija je stranka SNSD osvojila veliki broj mandata, u nekoliko navrata tokom kampanje je koristio ranije formiran narativ o ugroženosti Srba u Istočnom Sarajevu, jer Bošnjaci tu kupuju stanove i naseljavaju ga.
“Ovo je naša zemlja, ovo je naš prostor, ovo je zemlja srpska. Istjerali su nas iz Sarajeva i ne želimo ponovo da gubimo ovaj prostor. Ja nemam ništa protiv muslimana, ali politika koju prepoznam, ja imam pravo da joj se suprotstavim”, rekao je Dodik za Detektor tokom predizbornog skupa u Istočnom Sarajevu.
Milorad Dodik Foto: Screenshot
Fokus na Istočno Sarajevo kao ekskluzivno srpski prostor za život korišten je i tokom kampanje za predsjednika Republike Srpske, o čemu je Detektor također pisao.
Prema Ožegoviću, Dodik se stavom o Bošnjacima u Istočnom Sarajevu igra sa emocijama birača na tom prostoru.
“Oni na tom geografskom prostoru treba da žive u strahu i da glasaju eventualno za neke ‘zaštitnike’. To je najprizemniji način bez ikakvog predstavljanja nekih konkretnih rješenja koja mogu zapravo uticati na stvarni kvalitet života birača”, kaže Ožegović.
Izborni zakon BiH definiše govor mržnje kao javno izražavanje koje izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje prema osobi ili grupi zbog njihove rase, nacionalnosti, spola, vjere, etničkog porijekla ili druge lične karakteristike. Kandidati i stranke mogu biti kažnjeni novčano i do 30.000 KM, ili uklanjanjem s liste te poništenjem ovjere političkog subjekta.
Kamenjaković kaže kako je u trenutku razgovora s novinarima Detektora registrovano oko 60 slučajeva mržnje tokom predizborne kampanje.
“Čini mi se da će Centralna izborna komisija uzeti u obzir barem ove slučajeve koji se odnose na vjersku i etničku netrpeljivost, moguće i protiv mržnje i moguće i za mržnju protiv LGBT populacije, ali kada je u pitanju veličanje ratnih zločina, zločinaca, vidimo da oni što njima stigne samo prosljeđuju u Tužilaštvo BiH”, kazao je.
Predsjedavajući CIK-a Jovan Kalaba je potvrdio kako su od perioda raspisivanja izbora dobili 37 prigovora za govor mržnje.
“Donijeli smo jednu odluku o izricanju sankcije u iznosu od 5.000 konvertibilnih maraka. Ocijenili smo, po definiciji, da je to klasični govor mržnje”, rekao je Kalaba, odbijajući da kaže o kojem je političkom subjektu riječ, i dodao kako je u radu 19 prigovora.
Ovakav tempo rada, prema stavu eksperata, dugoročno će dovesti do podrivanja povjerenja građana u nezavisnost institucija i njihovu mogućnost da osiguraju fer i poštene izbore.
