Albina Sorguč

49628500797_319eb4d459_k-1024x683.jpg

15. Aprila 2020.

Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo je u protekle dvije sedmice izdala Javnoj ustanovi (JU) “Apoteke Sarajevo” 12 prekršajnih naloga u iznosu većem od 10.000 KM, dok iz Kantonalnog ureda za borbu protiv korupcije i sarajevskog tužilaštva također navode da su primijetili zloupotrebe i da vrše provjere.

Savjetnica za informisanje Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Vildana Brdarić rekla je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) da su inspektori u periodu od 16. marta do 2. aprila izdali JU “Apoteke Sarajevo” 12 prekršajnih naloga u iznosu od 10.250 konvertibilnih maraka (KM).

“Nepravilnosti su utvrđene u pet poslovnih jedinica, od kojih se u četiri slučaja radilo o kršenju odredaba Zakona o zaštiti potrošača, vezano za neisticanje cijena i nedostatak deklaracije na proizvodima pripremljenim za prodaju i zatečenim u prometu, dok je u jednom slučaju konstatovana nepravilnost u primjeni Zakona o kontroli cijena, koji se odnosi na izmjenu cijena proizvoda”, kazala je Brdarić.

Direktor JU “Apoteke Sarajevo” Nedim Hrelja potvrdio je da su dobili prekršajne naloge, ali je rekao da će se na neke od stavki žaliti.

“Što se tiče promjene cijene, mi nismo ti koji mijenjamo cijenu jer su dobavljači ti koji diktiraju ulazne cijene i ulazne cijene su tu fiksne. I na temelju tih cijena i na temelju te teme, naravno da ćemo se žaliti jer mi nismo mijenjali cijenu, mi smo ostavili istu našu maržu kao što je bila. A što se tiče neistaknutih cijena, to je moguće da se desilo, to ćemo ispitati i, naravno, postupit ćemo onako kako situacija nalaže”, kazao je Hrelja.

“Apoteke Sarajevo”, prema Hrelji, poslale su odgovor Inspektorijatu, te sada čekaju povratnu informaciju.

“Nama deklaracije dostavljaju dobavljači, i ja sam isključivo naložio svim našim apotekama da, u slučaju da se desi da je isporučena roba a da nemaju deklaraciju roba, onda lijekovi i zaštitna oprema idu u karantin. Tako da, što se tiče te deklaracije, svi naši dobavljači zbilja poštuju sve zakonski propisane norme. Da li se možda desilo da u datom trenutku nije istaknuta, pošto je ogroman priliv roba, artikala, da na nekoj kutiji nije istaknuta cijena, o tome u ovom trenutku pravimo analizu, i naravno da mi ne diktiramo cijene”, pojasnio je on.

Hrelja je rekao i da je zbog situacije izazvane pandemijom koronavirusa došlo do naglog povećanja cijena zaštitne opreme i lijekova u nabavkama, te da distributeri “diktiraju cijene”.

Novinarima BIRN-a BiH su iz Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo kazali da, prema preliminarnim rezultatima analize o javnim nabavkama za vrijeme pandemije, vidljivo je da ima brojnih nepravilnosti.

“Ima manipulacija u institucijama koje su direktno na prvoj liniji borbe protiv pandemije i onih koji i u ovom trenutku manipulišu javnim nabavkama. Imate tu set institucija koje su na prvoj liniji odbrane od pandemije i one su najrizičnije u ovom trenutku”, rekao je šef Ureda Erduan Kafedžić.

Prema Kafedžiću, konačna analiza će biti završena za mjesec dana, ali preliminarni rezultati ukazuju na veliki broj direktnih sporazuma i pregovaračkih postupaka bez objave obavještenja.

“Izolovane su minimalno četiri stvari koje će se analizirati u narednom periodu, to je komparacija dostavljenih podataka sa objavljenim podacima Agencije za javne nabavke i ureda. Analizirat ćemo također firme koje se često pojavljuju u različitim postupcima javnih nabavki da vidimo da li oni u svojoj djelatnosti imaju uopšte da dostavljaju medicinsku opremu, da li rade s medicinskom opremom. S obzirom na veliki broj direktnih sporazuma, provjerit ćemo da li je bilo cijepanja nabavki i opravdanost nabavki kod pregovaračkog postupka bez objavljivanja obavještenja zbog hitnosti”, kazao je Kafedžić.

Prema dostupnim podacima, od ukupno 403 javne nabavke koje su realizovane u periodu od 1. marta do 13. aprila, institucije su najčešće koristile direktni sporazum, u preko 73 posto slučajeva.

Agencija za javne nabavke već je održala sastanke s tužiocima u BiH kako bi se stavio fokus na predmete zloupotreba nabavki u vrijeme pandemije.

Poseban fokus, kako je rekao Kafedžić, u provjerama bit će nabavke koje su pokrenute poslije 17. marta a koje su mogle biti prolongirane do okončanja proglašenog stanja nesreće. Primjeri su nabavke televizora, servis kotlovnice, nabavka kancelarijskog materijala i klima-uređaja ili održavanja sistema, rekao je Kafedžić.

Prema njegovim riječima, do sada su 73 institucije dostavile podatke Uredu, u čiju se bazu podataka tek unose podaci za još 40-ak institucija. Direkcija za robe rezerve, kako je kazao Kafedžić, predstavlja “specifičnu instituciju” koja tvrdi da su javne nabavke državna tajna s obzirom da oni akumuliraju robe za ovakve situacije.

Azra Bavčić, portparolka Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, rekla je za BIRN BiH da je Tužilaštvo zaprimilo prijavu protiv nepoznatog uposlenika Direkcije za robne rezerve.

“Bit će izvršene provjere kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela”, kazala je Bavčić.

BIRN BiH je ranije pisao o nabavkama medicinske opreme usljed pandemije, a i o tome kako je firmi gradskog vijećnika u Srebreniku povjerena izgradnja izolatorija u ovom gradu za liječenje zaraženih koronavirusom. Adaptacija izolatorija, zbog hitnosti situacije, nije rađena uobičajenim postupkom javnih nabavki.