Bogunić za naknadu nematerijalne štete traži 15.000 maraka

Sudnica Suda Bosne i Hercegovine. Foto: BIRN BiH

Bogunić je podnio tužbu protiv države zbog duševnih patnji nastalih usljed mjera zabrane izrečenih tokom trajanja postupka koji se protiv njega vodio pred Sudom BiH.

“Tužitelj je bio optužen za jedno od najtežih djela ratnog zločina, što je kod tužitelja, koji je ugledna osoba i nosilac jednog od najvećih priznanja, “Zlatne policijske značke”, izazvalo čitav niz negativnih osjećaja i remećenja psiho-socijalnog stanja”, rekla je Merima Abaz-Murga, Bogunićeva punomoćnica u ovom predmetu.

Ona je navela kako je kod Bogunića došlo do “povrede časti i dostajanstva njega i porodice, zbog izrečenih mjera zabrane koje su se ispostavile kao neopravdane, a koje su trajale 777 dana”.

Vještak neuropsihijatar Omer Ćemalović tokom saslušanja je kazao da su kod vještačenog Bogunića prisutni simptomi koji govore u prilog anksiozno-depresivnog poremećaja, dominantno prisutnog u posttraumatskom stresnom poremećaju (PTSP).

“On je na autentičan način manifestovao čitav niz simptoma i znakova koji govore da se radi o značajno narušenim psiho-fizičkim funkcijama, posebno u oblasti emocija i volje sa reperkusijama na sposobnost uživanja u životu, kao osobe s posljedicama samoizolacije, izmijenjene percepcije sebe u društvu i porodici”, rekao je Ćemalović, dodavši kako “ovdje ima elemenata trajne promjene ličnosti, koji u navedenom nalazu nisu kompletno izraženi”.

Pravobraniteljica Bosne i Hercegovine Safika Kreštalica je prigovorila na nalaz i mišljenje vještaka, rekavši kako za podlogu nije imao postojeću medicinsku dokumentaciju i da je zasnovan na činjenicama i okolnostima koje je tužitelj dao nakon psihijatrijskog intervjua.

“U nalaz i mišljenje nisu uključene sve relevantne okolnosti i iznesene procjene, prema mišljenju Pravobranilaštva, ne mogu biti relevantne u donošenju odluke u ovome sporu”, kazala je Kreštalica.

Ćemalović je rekao da medicinska dokumentacija može i ne mora biti prisutna, dodavši kako ima mnoštvo slučajeva s lažnom medicinskom dokumentacijom, s kojom se, kako je kazao, on znao izboriti.

“Činjenica je da se sve dešavalo pred Sudom BiH, da se radi o suočenosti sa izuzetno ozbiljnim tužbama koje duboko zadiru u moralno-etički karakter ličnosti”, rekao je Ćemalović, podsjetivši da Bogunićeva krivica nije dokazana.

Bogunić je zajedno sa Ibrom Merkezom i Ešefom Hurićem oslobođen optužbi za zločine u Goraždu počinjene u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine. On je sa Hurićem oslobođen optužbi za nezakonito zatvaranje 31 civila srpske nacionalnosti iz sela Bučje u prostorije Stanice javne bezbjednosti (SJB), gdje su držani u nehumanim uslovima, u prenatrpanoj prostoriji, uskraćeni za toalet i higijenu, gdje su izgladnjivani. Prema tadašnjoj optužnici koja ga je teretila, jedno lice je preminulo, a jedno pokušalo da izvrši samoubistvo. Oslobođeni su i optužbi za daljnje držanje stanovništva u stanovima nakon 4. augusta 1992. godine, kao i za oduzimanje prava na pravično suđenje.

Pravobraniteljica Kreštalica je kazala kako tužbeni zahtjev nije osnovan, dodavši da tužitelj nije dokazao postojanje duševnih bolova, koji bi činili osnovu naknade. Rekla je kako je mjere zabrane donio Sud BiH na prijedlog Tužilaštva, te da su bile nužne za vođenje postupka.

“Mjere su bile u službi vladavine prava i ne može se smatrati da predstavljaju odmazdu. Rješenje Suda ne može biti osnova za naknadu štete”, kazala je Kreštalica.

Sutkinja Dragica Miletić je rekla kako će odluka Suda biti donesena u zakonskom roku.