Srijeda, 17 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Garić Rade. Foto: Sud BiH.

Kako je navedeno iz Suda BiH, Vijeće Apelacionog odjeljenja je donijelo drugostepenu presudu kojom je, kao neosnovana, odbijena žalba Tužilaštva BiH, dok je žalba branioca optuženog Radeta Garića djelimično uvažena.

“Presuda Suda Bosne i Hercegovine od 16. augusta 2021. godine je preinačena u pogledu odluke o krivičnopravnoj sankciji, na način da je optuženi Rade Garić osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina za krivično djelo ‘zločini protiv čovječnosti’”, navedeno je iz Suda BiH.

Prvostepenom presudom Garić je bio osuđen na 20 godina zatvora za progon na području Vlasenice 1992., te za zločine nad Srebreničanima u julu 1995. godine.

Sud BiH proglasio je Garića krivim za progon Bošnjaka iz Vlasenice i Srebrenice ubistvima, prisilnim nestancima, fizičkim i psihičkim zlostavljanjem te drugim nečovječnim djelima.

On je, kako je navedeno, u početku bio pripadnik rezervnog sastava policije u Vlasenici, a kasnije komandir interventnog odjeljenja odreda “Drinjača”, odnosno interventnog voda Vlaseničke brigade Vojske Republike Srpske (VRS).

Garić je u okviru zločina protiv čovječnosti osuđen za učešće u tri odvojena slučaja ubistva bošnjačkih civila.

Vijeće je tada ocijenilo da su Garićeve radnje bile beskrupulozne, brutalne i bez empatije te da su ostavile dalekosežne posljedice.

Žalba na ovu presudu je izrečena u novembru 2021. godine.

Protiv drugostepene presude žalba nije dozvoljena.

Najčitanije
Saznajte više
Nova prijava protiv državnih tužilaca u istom tužilaštvu otvara pitanje objektivnosti
Iako je po zakonu Tužilaštvo Bosne i Hercegovine jedino nadležno za postupanje po krivičnim prijavama protiv državnih uposlenika, uključujući i glavnog državnog tužioca, ostaje otvoreno pitanje koliko ovakve prijave imaju smisla kada o njima odlučuju tužioci iz iste institucije. Pravnici upozoravaju da takav sistem otvara pitanje objektivne pristrasnosti i zahtjeva zakonsko rješenje koje bi otklonilo sumnje u objektivnost postupka.
Apel za pronalazak nestalih osoba sa područja Vogošće traje već 34 godine
Bacanjem cvijeća u rijeku Bosnu i prigodnim programom, porodice nestalih osoba općine Vogošća prisjetile su se svojih najmilijih, te apelovale na sve one koji imaju informacije da progovore gdje su tijela skoro 60 nestalih osoba s ovog područja.
Juro Čalušić oslobođen za zločine u Odžaku