Brammertz je rekao da su sve zemlje u regionu usvojile Strategije za procesuiranje predmeta ratnih zločina i zatražile pomoć od Tužilaštva u Haagu.
“Mi smatramo da će se puno više predmeta procesuirati kada se riješe problemi u vezi s regionalnom saradnjom”, rekao je Brammertz.
Dodao je da su zemlje bivše Jugoslavije i potpisale veći broj sporazuma u vezi zajedničkog traganja za nestalim osobama, ali da obaveza iz tih dokumenata „ostaju mrtvo slovo na papiru“.
“Finansijska podrška iz budžeta traganju za nestalim je limitirana i nedovoljna. Politička volja je također potrebna kako bi se stvorila klima u kojoj će se svjedoci sami javiti s informacijama. Glorifikacija ratnih zločinaca ima suprotan efekat”, rekao je Brammertz.
Glavni Haški tužilac je rekao da bi traganje za preostalih 10.000 nestalih u regionu trebao biti „najveći prioritet“.
U izvještaju je također navedeno da se konačna presuda bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću očekuje do kraja ove godine, dok se naredne godine očekuje žalbena presuda Ratku Mladiću i prvostepena presuda Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću.
Izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Nacija iznio je i predsjednik Mehanizma za međunarodne tribunale Theodor Meron, kazavši da ova institucija imala „nepredviđene izazove“ nakon zatvaranja Haškog tribunala, ali da svi predmeti teku po planu.
Mehanizam je institucija stvorena da okonča rad Tribunala za bivšu Jugoslaviju i Ruandu.
