Mir u regiji: Opterećenja prošlosti i vizije budućnosti
Ćurak, profesor na Fakultetu političkih nauka (FPN) u Sarajevu, rekao je da, iako je od okončanja rata na prostorima bivše Jugoslavije prošlo 22 godine, “i dalje živimo u statičnom dobu, kao da je rat jučer završio”.
Upitan kako da žrtve proteklog rata nastave živjeti dalje s obzirom na nebrigu države i rijetko doživljenje pravde, Ćurak je kazao da smatra da se žrtve u regionu tretiraju kao da su “nebitne i irelevantne”, ali da se u ideologijskom smislu strašno “instrumentaliziraju i zloupotrebljavaju”.
Ćurak je jedan od univerzitetskih profesora koji su se sa istraživačima i predstavnicima organizacija civilnog društva iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i drugih država okupili na konferenciji “Politika izgradnje mira u regiji: Opterećenja prošlosti i vizije budućnosti” koja se održava u Sarajevu.
Ćurak je pojasnio da je monoetnička memorijalizacija u BiH prepreka za odgovornu kulturu sjećanja.
“Mnoge bi iznenadili podaci da je od završetka rata pa naovamo, na hiljade spomenika izgrađeno, i ogromna većina njih odnosi se samo na patnju sopstvene zajednice. Kako se tome oduprijeti – ja sam protiv svih zabrana, u smislu zabrane gradnje nekog spomenika, jer svako ima pravo da se sjeća, ali nama treba jedna transformacija opće, političke i obrazovne kulture, gdje će ljudi vidjeti da spomenici trebaju da budu u funkciji zajedništva i oprosta, a nikako u funkciji stvaranja novih zidova”, rekao je Ćurak.
Šaćir Filandra, dekan FPN-a u Sarajevu i jedan od učesnika konferencije, kazao je kako smatra da je suživot poželjan i moguć u BiH uprkos tome što su sve različitosti ove zemlje kroz historiju “bile na iskušenju”.
“Projekt izgradnje mira, suživota i povjerenja u BiH jeste zadaća njenih ljudi i njihovih političkih predstavnika, ali je taj proces sam po sebi neizvodiv bez njegove podrške iz okruženja – regionalnog mira”, rekao je Filandra.
Dejan Jović, profesor sa Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o izgradnji mira u teoriji međunarodnih odnosa i njihovoj primjeni na regiju Zapadnog Balkana. Jedna od teorija koje je naveo jeste pristup “komšiluka” ili kako od neprijatelja napraviti prijatelja, a koja je naročito aktualna posljednjih godina na ovim prostorima, kada je potrebno promijeniti percepciju o drugima.
Jedan od panelista na konferenciji je bio i Slavo Kukić, profesor iz Mostara, koji smatra da je na regiju primjenjiv “nordijski model”, odnosno model države blagostanja. Govorio je o temeljnim principima međudržavnih odnosa ovog sistema, istaknuvši da sve zemlje nordijskog sistema koriste jedan jezik izuzev Finske.
“Te su zemlje međusobne odnose uredile međnacionalno i u zajedničku korist. Povijest im nije jedna, a još manje jednoznačna”, kazao je Kukić.
Prvog dana konferencije govorili su i profesori Asim Mujkić, Sead Turčalo, Damirka Mihaljević i drugi. Učesnici konferencije će i u subotu i nedjelju nastaviti razgovarati o temama – interpretacije BiH u nacionalnim vizurama, izgradnja mira u savremenoj BiH te uloga vanjskih aktera u procesu izgradnje mira u regiji, kao i tranzicijska pravda i kultura sjećanja.