Zijad Bosnić tuži SAD zbog zabrane letenja

Četrdesetpetogodišnji Zijad Bosnić živi i radi kao vozač kamiona u Americi protekle dvije decenije, a postao je američki državljanin prije deset godina. Često posjećuje suprugu, troje djece i ostatak porodice, koji žive u BiH, ali u martu ove godine mu je onemogućen povratak u SAD bez ikakvog objašnjenja.

Nakon obraćanja Američkoj ambasadi u Sarajevu, konačno mu je odobrena jednogodišnja dozvola da se vrati svom domu u Jacksonvilleu u državi Floridi. Međutim, Bosnićevo ime i dalje se nalazi na spisku osoba kojima je zabranjen ulazak u SAD, što mu onemogućuje rad i redovne posjete porodici.

Zbog toga je prošlog mjeseca Bosnić, skupa sa Vijećem američko-islamskih odnosa (CAIR), odlučio tužiti Vladu SAD-a. Tužba je podignuta protiv direktora Federalnog odjela za istrage (FBI), zatim Centra za terorizam FBI-ja, administratora za sigurnost u saobraćaju, komesara za graničnu zaštitu i carine, te direktora Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma.

CAIR i Bosnić navode da pokušavaju shvatiti zbog čega je njegovo ime postavljeno na listu, nakon toliko godina putovanja.

Bosnićev advokat Omar Saleh je kazao Balkanskoj istraživačkoj mreži (BIRN) da ne postoji način da Bosnić ospori stavljanje imena na spisak osoba kojima je zabranjeno putovanje u SAD.

U tužbi, kako objašnjava Saleh, zatraženo je da Vlada SAD-a uspostavi “zakonski okvir koji omogućuje pristup objašnjenju zbog čega se osoba nalazi na listi ljudi koji se povezuju s terorizmom”, kao i da se omogući način uklanjanja imena sa spiska.

“Želimo da sud donese odluku kojom će proglasiti neustavnim način na koji se imena ljudi nađu na ovom spisku, ali prvi zadatak nam je da skinemo Bosnićevo ime sa spiska osoba kojima je zabranjeno putovanje. On se nalazi u SAD-u od 1997. godine, nikada nije hapšen, ali sada ne može da radi”, rekao je Saleh.

On pojašnjava da je Bosnićeva dozvola kao autoprevoznika suspendovana jer se nalazi na spisku osoba koje se dovode u vezu s terorizmom.

Balkanska istraživačka mreža (BIRN) poslala je upite FBI-ju i svim drugim agencijama koje su navedene u tužbi, kako bi saznala zbog čega je Bosnićevo ime stavljeno na listu, ali su sve agencije odbile da komentarišu tekući predmet.

Zaglavljen u BiH
Saleh kaže da je Bosnić u martu ove godine došao da posjeti porodicu u BiH. Međutim, po dolasku na Sarajevski aerodrom, saznao je kako mu neće biti dozvoljeno da putuje nazad u SAD.

Službenici na aerodromu su ga uputili na Američku ambasadu u Sarajevu, ali mu ni tamo nisu mogli dati nikakve informacije. Rečeno mu je da se vrati sedam dana kasnije. Po dolasku u ambasadu drugi put, agenti FBI-ja su ga ispitivali o tome da li je terorista i da li vjeruje u terorizam. Tri mjeseca kasnije, pokušao se vratiti u SAD, ali mu nije dozvoljeno da uđe u avion.

Nedugo zatim, dobio je pismo u kojem je informisan da se njegovo ime nalazi na spisku osoba kojima je zabranjeno putovanje zbog veza s terorizmom i zbog čega se ne može vratiti sve dok ne dobije posebno odobrenje. Ovo odobrenje, Bosnić je dobio tek prošlog mjeseca.

Spisak s imenima osoba kojima je zabranjeno putovanje u SAD prvi put je napravljen nakon terorističkih napada 11. septembra 2001. godine. Od tada, desetine hiljada ljudi su se našli na ovom spisku.

Dianne Feinstein, bivša rukovoditeljica Obavještajno-sigurnosne komisije američkog Senata, kazala je 2010. da je ovaj spisak “jedan od najboljih načina odbrane”, ali stručnjaci za ljudska prava upozoravaju da je proces kojim osobe dospiju na spisak diskriminatorski. Kako navode stručnjaci, niko ne zna kako određena osoba dospije na spisak i koliko je pouzdan, s obzirom da se na njemu nalaze imena djece, američkih marinaca, pa čak i senatora.

Senator Ted Kennedy rekao je 2004. da je više puta zaustavljan na aerodromima jer se njegovo ime nalazilo na ovom spisku. Navodno je Kennedyju, koji je imao značajne veze u administraciji, trebalo nekoliko sedmica da sazna kako određeni osumnjičeni za terorizam koristi nadimak “T Kennedy”, zbog čega se njegovo ime povezuje s terorizmom.

Bosnićeva situacija je utoliko složenija, kaže njegov advokat, s obzirom da nema pristup bilo kakvim vezama u administraciji.

“Ovo je situacija gdje su mu ruke vezane. Šta da radi sada? Da li da sjedi kući i čeka da se njegovo ime skine sa spiska?”, pita se Saleh.

Saleh kaže da postoji mogućnost da se Bosnić našao na spisku samo zbog svog prezimena, odnosno zbog osoba koji se dovode u vezu s terorizmom s istim prezimenom – poput Huseina Bilala Bosnića, koji trenutno izdržava sedmogodišnju kaznu zatvora zbog poticanja ljudi da ratuju u Siriji i Iraku.

Potreba za temeljitijim provjerama
Bosnićev advokat kaže da nije protiv spiska osoba koji se dovode u vezu s terorizmom, ali traži da pravila o tome kako neko dospije na ovu listu moraju biti jasnija.

“Mora postojati proces da se provjeri i istraži da li neko pripada na spisku, umjesto da se samo nabacaju neka imena zbog navodnih veza ili jer su muslimani, čime se krši ustav”, kaže Saleh.

Glasnogovornica Agencije za sigurnost i unutrašnje poslove Lucy Martinez je kazala američkim medijima da ne može komentarisati Bosnićev slučaj.

“Ne možemo da potvrdimo da li se njegovo ime nalazi na listi jer je to privatna informacija. Kao stvar principa, mi ne komentarišemo ni sudske postupke, a koliko znamo, ova osoba je podnijela tužbu”, rekla je Martinez.

Saleh vjeruje da je porast islamofobije u SAD-u kriv za Bosnićevu sudbinu.

“Postoji velika količina lažnih informacija o islamu i muslimanima što ne olakšava vlastima da donesu dobre odluke. Ljudi prate medije i vjeruju u te stvari koje čitaju i onda biraju ljude koji imaju ekstremne stavove”, kaže Saleh.

U decembru 2015. godine, britanski list “Guardian” je izvijestio da FBI ima spisak od skoro 50.000 imena kojima je zabranjeno putovanje u SAD. Oko 800 su američki državljani.

Bosnić nije želio javno istupati za vrijeme trajanja tužbe, ali je na dan podnošenja, 20. jula, rekao medijima: “Ja sam američki državljanin i osjećam potrebu da putujem kako želim”.