Odbijen zahtjev Gorana Jelisića za prijevremeno oslobađanje

Theodor Meron, predsjednik sudskog Mehanizma, pravnog nasljednika Haškog tribunala, naveo je u odluci da će Jelisić izdržati dvije trećine kazne – što je nužan uslov da njegov zahtjev bude razmotren – tek u oktobru 2020. godine.

Meron je, međutim, uslovno priznao umanjenje kazne Jelisiću od 1440 dana, koju su mu odobrile vlasti u Italiji, gdje izdržava kaznu. To umanjenje, međutim, po Meronu ne mora biti uračunato u dvije trećine izdržane Jelisićeve kazne, kada za to dođe vrijeme.

Zahtjev za prijevremeno oslobađanje, Jelisić je podnio i na osnovu odluke italijanskog suda po kojem mu je kazna smanjena sa 40 na 30 godina zatvora. Po obrazloženju iz odluke sudije Merona mjerodavna je, međutim, samo presuda koju je Jelisiću izrekao Haški tribunal.

Protiv prijevremenog oslobađanja Jelisića, sudija Meron je u obzir uzeo i težinu zločina za koje je bio osuđen.

Jelisić je pred Tribunalom u oktobru 1998. priznao krivicu za višestruka ubistva i nehumana djela u Brčkom, tokom rata u BiH. Ta djela su kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata. Bio je optužen i za genocid, ali po toj tački nije proglašen krivim. Apelaciono vijeće Tribunala potvrdilo je kaznu od 40 godina zatvora 2001., a Jelisić od 2003. kaznu izdržava u Italiji.

U odluci, sudija Meron podsjeća da je Jelisić pred Tribunalom sam priznao da se nazivao “srpskim Adolfom Hitlerom čija je motivacija i cilj bilo ubijanje Muslimana”.

U italijanskom zatvoru, gdje izdržava kaznu, Jelisić je, kako piše u odluci, proteklih godina radio u krojačkoj radionici i fabrici automata za kafu.

Zatvorske vlasti opisuju ga i kao “stidljivog” i “rezervisanog”, uz napomenu da je na kursu fotografije pokazao “značajnu umjetničku osjetljivost”.