Prlić i ostali: Skidanje stigme sa Hrvatske ili veće kazne

Početak iznošenja žalbi zakazan je za ponedjeljak, 20. mart.

U Centru za suočavanje sa prošlošću Documenta iz Zagreba smatraju da bi rušenjem teze udruženog zločinačkog poduhvata osim smanjenja kazni šestorici bivših visoko pozicioniranih funkcionera Herceg-Bosne bila vjerovatno uklonjena i stigma nad cjelokupnim tadašnjim vojnim i političkim vrhom Hrvata u Bosni i Hercegovini.

“Ovaj postupak je značajan sa te neke državne pozicije. Sve vrijeme se ovdje informira javnost da je to zapravo postupak u kojem se utvrđuje kaznena odgovornost države kao takve. Moram reći da se pred Haškim Tribunalom zapravo ne sudi državama već pojedincima”, kazala je Jelena Đokić-Jović, pravna savjetnica iz Documente.

Udruženi zločinački poduhvat je jedan od najvažnijih razloga ulaganja žalbi Odbrana na presudu Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Slobodanu Praljku, Valentinu Ćoriću, Bruni Stojiću i Berislavu Pušiću, koji su osuđeni na ukupno 111 godina zatvora.

Prema nepravosnažnoj presudi, oni su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu zajedno sa prvim predsjednikom Republike Hrvatske Franjom Tuđmanom, tadašnjim ministrom odbrane Gojkom Šuškom, kao i generalom Hrvatske vojske Jankom Bobetkom. Sva trojica su u poslijeratnom periodu preminula.

Nakon prvostepene presude, Republika Hrvatska je zatražila da se uključi u žalbeni postupak kako bi osporili zaključke o ulozi Tuđmana, Šuška i Bobetka. Tražili su da se uključe kao “prijatelji suda”.

Prema Hrvatkoj, nepravosnažna presuda iz 2013. godine, donosi pogrešne zaključke u odnosu na uključenost Hrvatske u zločinima počinjenim nad Bošnjacima u BiH.

“Hrvatska je željela negirati odgovornost koja po meni ne proizlazi iz nepravosnažne presude u odnosu na Tuđmana, koji je označen kao vođa udruženog zločinačkog poduhvata, Šuška i Bobetka”, kazala je Đokić-Jović.

Prema njenim riječima, da su Tuđman, Šušak i Bobetko živ,i vodili bi se zasebni kazneni postupci u kojima bi se utvrđivala odgovornost.

“Na temelju ove presude, ne može se utvrditi odgovornost države. S druge strane, vrlo je važno da se javnosti prezentiraju zločini koji su počinjeni u BiH i koji su bili obrazac ponašanja u Herceg-Bosni 1992 i 1993. godine”, kazala je Đokić-Jović.

Zahtjev Hrvatske da buda uključena u žalbeni postupak odbijen je sa obrazloženjem da ne bi bila od koristi Sudskom vijeću.

Carmel Agius, predsjednik Haškog suda, naveo je da spominjanje Tuđmana, Šuška i Bobetka u presudi ne predstavlja zaključke o odgovornosti Hrvatske kao države, te da Tribunal ima nadležnost nad pojedincima.

Osim Odbrana optuženih koji su uložili žalbe i zahtjeva Republike Hrvatske, Tužilaštvo u Haagu se također žalilo na presudu jer smatra da optuženima trebaju biti dosuđene strožije kazne.

Prvostepenom presudom, Prlić je osuđen na 25, Stojić, Praljak i Petković na 20 a Ćorić na 16 i Pusić na deset godina zatvora.

Ishod žalbenog postupka profesor Slavo Kukić smatra jednim od najvažnijih događaja u modernoj historiji, i to ne samo za Hrvate u BiH nego i u susjednoj Hrvatskoj.

“Mislim da je istina u ovom i u svim procesima u povijesti, najvažnija stvar na svijetu. Mislim da je važno da se utvrdi i uloga Hrvatske u čitavoj ovoj priči, kao i u vezi sa BiH, pa kakva god da jeste”, kazao je Kukić.

Prema njegovim riječima, najpreči cilj Hrvatske nije oslobađanje Prljića i ostalih, nego da ona sama iziđe čistih ruku kada je u pitanju rat u BiH.

U ponedjeljak, 20. marta, Odbrana će početi sa iznošenjem završne riječi. Prvi dan je posvećen žalbi Odbrane Prlića, drugi Stojiću, treći Praljku, četvrti Petkoviću, peti Ćoriću i šesti Pušiću.

Tužilaštvo će žalbu iznositi 28. marta.