Subota, 19 aprila 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Riječ je o Momčilu Krajišniku, Radoslavu Brđaninu i Biljani Plavšić, koji su osuđeni na ukupno 61 godinu zatvora, te optuženom Radovanu Karadžiću.

Zakon o pravima izabranih predstavnika RS-a u periodu od 1991. do 1996. godine predložio je Milorad Dodik, predsjednik RS-a, a o njemu će se raspravljati na sjednici Narodne skupštine 15. septembra.

Predviđeno je da predsjednik, njegovi zamjenici i poslanici Narodne skupštine RS-a iz ratnog perioda imaju pravo na novčanu naknadu u visine jedne i po prosječne plate, a što danas iznosi oko 1.200 konvertibilnih maraka (KM). Novac bi primalo oko 95 osoba.

Pored toga, zakon podrazumijeva novčana primanja i za osobe koje su u ratu svojim radom učestvovale u stvaranju RS-a.

“Za sprovođenje ovog zakona procjenjuje se da su potrebna finansijska sredstva u iznosu od oko 2.109.000 KM na godišnjem nivou”, navedeno je u nacrtu zakona.

U ratnom periodu Karadžić je bio predsjednik RS-a, Plavšić je obavljala funkciju potpredsjednice, Krajišnik je bio predsjednik Narodne skupštine, dok je Brđanin bio poslanik.

“Nakon smrti korisnika pravo na novčanu naknadu ima bračni supružnik i djeca”, navedeno je u zakonu.

Pored novčane naknade, imaju pravo da prisustvuju svim svečanim sjednicama Narodne skupštine i svečanostima povodom obilježavanja Dana RS-a te drugih praznika.

Dok Karadžić čeka presudu Haškog tribunala, Brđanin je na odsluženju zatvorske kazne, a Krajišnik i Plavšić pušteni su na prijevremenu slobodu.

Karadžiću, prvom predsjedniku RS-a, sudi se za genocid počinjen u Srebrenici i u još sedam općina u BiH, kao i za progon bošnjačkog i hrvatskog stanovništva, terorisanje građana Sarajeva te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Krajišnik je osuđen na 20 godina za progon i deportacije nesrpskih civila s područja deset općina u BiH. Odlukom Haškog tribunala, u augustu 2013. pušten je na prijevremenu slobodu.

Brđanin je osuđen na 30 godina za progon, mučenja, silovanja, oduzimanja imovine, deportacije, ubistva te bezobzirno razaranje gradova, naselja i sela. Nalazi se u zatvoru u Danskoj.

Biljana Plavšić je osuđena da je učestvovala u kreiranju i sprovođenju progona nesrpskog stanovništva u 37 općina, a što je za posljedicu imalo smrt i protjerivanje velikog broja osoba.

Priznala je krivicu i osuđena je na 11 godina zatvora. Na prijevremenu slobodu puštena je 2009. godine.

Najčitanije
Saznajte više
Iduće sedmice počinje suđenje za zločine u Žepču
U Sudu Bosne i Hercegovine naredne sedmice počinje suđenje šestorici bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane i policije za zločine počinjene 1993. i 1994. u Žepču.
Pariz u julu dobija spomenik žrtvama genocida u Srebrenici
Spomenik žrtvama genocida u Srebrenici bit će otvoren u julu na groblju Père Lachaise u Parizu, tokom obilježavanja 30. godišnjice genocida.
Optuženi za terorizam negirao krivicu