Petak, 7 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Pozvan od predsjedavajućeg sudije Alphonsa Orieja da navede neki primjer procesuiranja ratnih zločina počinjenih nad Muslimanima i Hrvatima u periodu od 1992. do 1995., svjedok Odbrane Radulj je odgovorio da nema takvih primjera.

Radulj je rekao da je od oktobra 1993. do kraja rata bio zamjenik vojnog tužioca u zoni odgovornosti Prvog i Drugog krajiškog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), sa sjedištem u Banjaluci, te da procesuiranje zločina na tom području nije bilo moguće zbog “problema u pribavljanju dokaza, pristupu svjedocima i dostupnosti osumnjičenih”.

On je naznačio da mu je poslije rata, kada je postao glavni tužilac u Banjaluci, dostavljen predmet “teškog zločina protiv civila u nekoj školi kod Ključa”.

Na pitanje sudije “zašto je slučaj tako kasno procesuiran”, Radulj je odgovorio da je “bilo problema zbog nedostupnosti optuženih, nedovoljno dokaza, a neki počinioci su poginuli ili napustili BiH”.

Svjedok je rekao i da je “čuo da su počinioci bili privedeni tokom rata, ali je cijela njihova brigada zaprijetila da će napustiti položaje, a neki pojedinci su čak došli pred sud da vrše pritisak da oni budu pušteni”.

Mladić, bivši komandant VRS-a, optužen je za progon muslimanskog i hrvatskog stanovništva širom BiH, koji je u nekim od opština, poput Ključa, Prijedora i Sanskog Mosta, imao razmjere genocida. Sudi mu se i za genocid u Srebernici, zločine počinjene u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tokom unakrsnog ispitivanja, tužilac Arthur Traldi predočio je Radulju da je 1992. bilo uhapšeno 12 osumnjičenih za zločin počinjen u Ključu i da su oni priznali krivicu, ali da su pušteni na slobodu nakon što su poslali protestno pismo komandantu Prvog krajiškog korpusa VRS-a.

Radulj je odgovorio da to nije znao, nego da je “samo 1996. čuo da je većina poginula”.

Na sugestiju tužioca, svjedok je potvrdio da je od glavnog vojnog tužioca čuo za “instrukciju” da se počinioci krivičnih djela ne optužuju za ratne zločine, “zato što nije bilo proglašeno ratno stanje”.

Upitan da li je tačno da su Prvi i Drugi krajiški korpus VRS-a 1992. godine, počinili “masovne zločine” nad nesrbima, Radulj je odgovorio: “Da.”

Procesuiranje tih slučajeva ostavljeno je, po svjedoku, “za neka druga vremena”, za razliku od predmeta u kojima su Srbi bili i počinioci i žrtve, koji su efikasno riješeni.

Suđenje Mladiću nastavlja se u četvrtak, 14. maja.

Najčitanije
Saznajte više
Državno tužilaštvo treba preuzeti predmet povezan s Memorijalnim centrom Srebrenica
Dok se u Srebrenici nastavljaju saslušavati sadašnji i bivši saradnici Memorijalnog centra, sagovornici Detektora smatraju da Državno tužilaštvo može i treba preuzeti ovaj predmet kako bi se zbog njegove osjetljivosti otklonile sumnje u objektivnost i nepristrasnost postupanja.
Filmovi o BiH, Ukrajini i Ruandi na ovogodišnjem SFF-u
Na 32. izdanju Sarajevo Film Festivalu (SFF) svjetsku premijeru imat će animirani kratki dokumentarni film “Fahrudin” Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnog centra Srebrenica – o Fahrudinu Muminoviću, dok će u programu Suočavanje s prošlošću biti prikazan film “Identitet” koji govori o djeci rođenoj kao posljedica ratnog seksualnog nasilja - osobama koje su proživjele diskriminaciju, stigmu, traumu.
CIK podigao prag tolerancije za zloupotrebe predizborne kampanje