Nedjelja, 8 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Dževad Duraković je kazao da je sredinom juna 1992. godine uhapšen sa 300 do 400 bošnjačkih mještana Brezovog Polja kod Brčkog. Nakon toga je dvadesetak dana bio zatvoren u logoru Luke (općina Brčko), a zatim prebačen u Batković.

Pri dolasku u Batković, kako je posvjedočio Duraković, udaren je u glavu.

“Autobusi su stali ispred logora i jedan vojnik je ušao. Sve redom je udarao… Mene je udario u potiljak, nisam mogao vidjeti čime, ali nekim čvrstim predmetom. Izgubio sam svijest… Nisam znao ko je taj stražar, ali kasnije sam saznao da se zove Gligor”, rekao je Duraković, prepoznavši u sudnici optuženog Begovića kao osobu koja ga je udarila.

Begović, nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je za učešće u premlaćivanju civila i ratnih zarobljenika bošnjačke nacionalnosti u ljeto 1992. godine u Batkoviću, kao i za druge zločine u tom logoru.

Svjedok Duraković je kazao da je u Batkoviću ostao 12 mjeseci i deset dana, te da je za to vrijeme nekoliko puta pretučen i odvođen na prinudne radove.

“Jedne prilike smo vođeni na rad, kao da se kosi trava. Međutim, kad smo došli, Gligor me tjerao da pasem travu. On je naređivao i morao sam poslušati, inače bi slijedilo batinanje”, izjavio je Duraković.

Tokom unakrsnog ispitivanja, svjedoku je predočeno da u izjavi iz istrage nije naveo da je tjeran da pase travu, na šta je Duraković rekao da se tada toga nije sjetio, ali da se nakon davanja izjave prisjetio pri razgovoru s drugim logorašima.

Duraković je kazao da je vidio Begovića i druge stražare u Batkoviću kako tuku logoraše.

Suđenje se nastavlja 27. maja.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud odbio apelacije trojici osuđenih za ratne zločine
Ustavni sud BiH odbio je kao neosnovane zahtjeve trojice pravosnažno osuđenih za ratne zločine za donošenje privremenih mjera kojima će vratiti postupak na početak, ukinuti izdržavanja kazne zatvora te staviti van snage crvenu potjernicu.
Šta trebate znati o izvještaju o svjetskim katastrofama i dezinformacijama
Štetne informacije nisu samo tehnički problem, već egzistencijalna prijetnja humanitarnom radu, dok sposobnost humanitarnih aktera da djeluju zavisi isključivo od njihovog integriteta i povjerenja koje uživaju u zajednicama, navodi se u Izvještaju Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
Ustavni sud BiH odbio zahtjev bivšoj sutkinji za ukidanje zabrane putovanja
Usvojena ažurirana Komunikacijska strategija VSTV-a
Optužnica protiv ruskog dobrovoljca iz Modriče vraćena na doradu