U sedmici obilježavanja Dana slobode medija, organiziran je okrugli “Sudska praksa u predmetima klevete: Pravo ili prijetnja novinarstvu” na kojem se raspravljalo o presudi Kantonalnog suda u Širokom Brijegu koji je polovinom novembra 2025. godine donio presudu kojom CIN treba obrisati dva teksta o kompaniji “Lager”. Prema ovoj presudi, CIN je dužan ovoj kompaniji isplatiti 1.000 maraka.
Leila Bičakčić, direktorica CIN-a je u uvodnom obraćanju kazala kako mala podrška koju novinari imaju u slučajevima klevete može dovesti do samoinicijativnog povlačenja novinara od određenih priča iz straha da će ih to izložiti određenom postupku.
S druge strane Denis Džidić, direktor i glavni i odgovorni urednik Balkanske istraživačke mreže (BIRN) BiH je istakao kako se za istraživanja korupcije i korištenja javnih sredstava koja idu ka kompanijama, na sudovima nailazi na zatvorena vrata.
“Pitanje zaštite ličnih podataka je jedino pitanje ljudskih prava koje pravosuđe koristi. (…) Svaki podatak se ukida, ne vodeći računa o javnom interesu”, kazao je Džidić.
Presudu Kantonalnog suda u Širokom Brijegu analizirala je Sevima Sali-Terzić i kazala kako problem kreće od kvalifikacije klevete, te ide do odnosa prema novinarima i odnosa prema samoj sankciji.
“Sud pretvara novinarsku kritiku u činjenicu i to u činjenicu koja se ne treba dokazivati”, navela je Sali-Terzić pojašnjavajući kako je sud kvalificirao sadržaj.
“Sud ne pravi razgraničenje između činjenica i vrednosnih sudova, sve to jednako posmatra”, navodi ona dodajući kako Evropski sud za ljudska prava podcrtava da domaći sudovi moraju praviti razliku između činjenica i vrednosnih sudova.
Ona je kazala da se mere koje su izrečene CIN-u moraju posmatrati kumulativno, te da je mjera uklanjanja teksta problematična jer direktno utječe na pravo javnosti na pristup informacijama od javnog interesa i može biti opravdana samo u izuzetnim okolnostima.
Advokatica Ilvana Bijedić koja je zastupala CIN po tužbama “Lagera” navela je kako tužitelj nije dokazivao da li postoji posljedica u vidu raskida ugovora, prepiske sa određenim licima, kao da nije ni pokazao koje je napore morao uložiti da zaštiti narušen ugled što bi stvorilo minimum uvjerenja da je pretrpio određenu štetu.
“Izostalo je dokazivanje činjenica zbog čega sam profesionalno očekivala da će presuda biti u našu korist”, navela je Bijedić dodajući da je na presudu postavljeno pravno pitanje Vrhovnom sudu Federacije BiH za usaglašavanje prakse u istim i sličnim slučajevima.
Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari se zapitala u kakvim će uslovima novinari raditi ako je ovo sudska praksa.
“Ovdje smo čuli da je zanemarena sloboda kritike. Javnost je skidanjem ovog teksta uskraćena da debatira o presudi, da konzumira to pravo”, navela je Rudić.
Ona je kazala da je presuda koja je donesena protiv CIN-a trenutak da se otvori serija dijaloga između pravosudne i medijske zajednice.
Anida Sokol iz OSCE-a kazala je kako međunarodne organizacije trebaju da prate stanje medijskih sloboda i da izvještavaju o obavezama medija.
Tokom okruglog stola novinari su istakli im kako različito postupanje sudova onemogućava da ostvare uvid u dokumente koji su, prema zakonu, javni, o čemu je Detektor ranije pisao.
