Bez prisilne mobilizacije

Svjedok Mladićeve Odbrane Čedo Šipovac je rekao da su “svi Srbi, Bošnjaci i Hrvati” pozivani na mobilizaciju na početku sukoba u Prijedoru, te da je među onima koji su se odazvali bilo osoba svih nacionalnosti.

“Poznato mi je da je Ljubijski bataljon bio mobilizovan s multietničkog područja. Koliko je meni poznato, ni Hrvati, ni Bošnjaci ni Srbi nisu imali primjedbe u smislu da su im davani različiti zadaci. To je bila homogena grupa”, kazao je Šipovac.

On je, međutim, dodao da je u nekim bošnjačkim i hrvatskim selima u okolici Prijedora prije izbijanja sukoba bilo problema s mobilizacijom.

“Ljudi na terenu koji su predavali pozive su imali probleme zato što su politički lideri, muslimanskog i hrvatskog naroda, davali uputstva da se lica ne odazivaju. Takve pozive su pratila dešavanja na terenu, pa su kuriri imali probleme. Tako je ubijen kurir bošnjačke nacionalnosti u Sanskom Mostu, a u Prijedoru je bilo presretanja i prijetnji”, rekao je Šipovac i dodao da prisilne mobilizacije nije bilo.

Tokom unakrsnog ispitivanja, haški tužioci su svjedoka upitali da li mu je poznato šta se dešavalo s ljudima zatvorenim na području Omarske 1992. godine, na šta je Šipovac kazao da je Omarska, prema njegovim saznanjima, bila “istražni centar, a ne logor”.

Šipovac je na pitanje tužilaca rekao i kako mu nije poznato da su “odbrambene snage” na području Prijedora učestvovale u ubistvima i progonu nesrpskog stanovništva.

“Ja tvrdim da ne znam ko je to učinio. Nisam po prirodi takav čovjek da ispitujem. Dakle, nisam znao o tome ništa i sada ne znam, a nemam razloga da lažem”, kazao je svjedok.

On je svjedočio na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS-a Ratku Mladiću, kojem se sudi za genocid počinjen u nekoliko općina 1992. godine, od kojih je jedna Prijedor. Mladić je optužen i za genocid u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata s područja pod srpskom kontrolom, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Tužioci su Šipovca pitali i da li je nakon početka sukoba u ljeto 1992. došlo do otpuštanja nesrpskih kadrova iz jedinica VRS-a, ali je svjedok rekao da za to nikada nije čuo.

Na ovom ročištu je okončano i unakrsno ispitivanje bivšeg funkcionera Srpske demokratske stranke (SDS) Trifka Komada, koji je rekao da je srpsko rukovodstvo 1991. i početkom 1992. godine radilo sve da izbjegne rat.

“Sve se radilo da ne dođe do krvoprolića, da se rat iz Hrvatske ne prelije u BiH. Tražili smo sve moguće modelitete da se suzbije rat, a jedan od njih je bio i konfederacija, koja je podrazumijevala etničko homogeniziranje, a ne čišćenje”, rekao je Komad.

Suđenje Mladiću se nastavlja u srijedu, 12. novembra.