Izvještaj donosi ocjenu stanja evropskih integracija iz perspektive organizacija civilnog društva, s posebnim fokusom na vladavinu prava, borbu protiv korupcije, funkcionisanje institucija, ljudska prava, slobodu medija i druge ključne reformske oblasti. Od 19 analiziranih oblasti, ni u jednoj nije zabilježen napredak, u deset je utvrđeno nazadovanje, u sedam ograničen napredak, dok u dvije nije bilo promjena. Uprkos političkoj odluci o otvaranju pristupnih pregovora, Bosna i Hercegovina nije uspjela uspostaviti funkcionalne pregovaračke strukture niti osigurati kontinuirano provođenje ključnih reformi.
Dragana Dardić iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka je kazala da je u Federaciji BiH napravljen iskorak usvajanjem krivičnog zakona koji je uveo krivično djelo femicida, a prethodno je usvojen zakon koji je uveo značajne novine o zaštiti i prevenciji od rodno zasnovanog nasilja, što nije spriječile nova ubistva žena.
“To ponovo otvara pitanje, prije svega, implementacije zakonom propisanih mjera koje se tiču zabrane prilaska žrtvi nasilja, ali i pitanje kontrole posjedovanja oružja (…) U Sveučilišnoj bolnici u Mostaru nastavljena su molitvena bdijenja za spas nerođene djece, uprkos preporuci Gender centra Federacije da se takva okupljanja moraju jasno zakonski regulisati kako bi se omogućio nesmetan i neutralan pristup zdravstvenim uslugama”, navela je Dardić.
Dardić je istakla da Akcioni plan za unapređenje ljudskih prava LGBT osoba nije usvojen, a prethodni je tek djelimično realizovan. Pravno priznanje istospolnih zajednica i dalje ne postoji niti u jednom dijelu BiH, što ovim osobama onemogućava pristup cijelom setu prava iz porodičnog života, nasljeđivanja, te roditeljstva.
Prema njenim riječima, u Republici Srpskoj stupio je snagu Zakon o privremenom izdržavanju djece, dok u Federaciji još uvijek nema ovakvog zakona.
Edo Kanlić iz Transparency Internationala u BiH je kazao da je proces pridruživanja Evropskoj uniji praktično mrtav jer strukture koje su neophodne za efikasno vođenje evropskih integracija nisu adekvatno funkcionisale.
“I dalje nismo dobili ni IPA koordinatora, iako je ta predpristupna pomoć ključna za većinu infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Nismo dobili ni glavnog pregovarača. Bosna i Hercegovina je jedina država Zapadnog Balkana koja i dalje nije zvanično pristupila Planu rasta, zato što nije ni potpisala ni ratifikovala Sporazume o instrumentu i zajmu, čime je dovedeno u pitanje povlačenje otprilike milijardu eura koji su na raspolaganju Bosni i Hercegovini”, rekao je on i dodao da ukoliko ne pristupimo Planu rasta do kraja godine će BiH izgubiti pristup za 373 miliona KM.
Zakon o spriječavanju sukoba interesa i dalje nije adekvatno u primjeni jer podzakonski akti nisu usvojeni, a u Federaciji ne postoji tijelo koje provodi ovaj zakon. Kanlić je naveo da Državna agencija za borbu protiv korupcije ne provodi koordinirajuću ulogu kako bi sve aktivnosti koje se tiču borbe protiv korupcije bile usklađene na svim nivoima vlasti.
U protekle dvije godine zakoni o Visokom sudskom i tužilačkom vijeći (VSTV) i Sudu BiH još uvijek nisu usvojeni i ne postoji politička volja da se oni donesu, rekla je direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Leila Bičakčić.
“Ono što suštinski otvara pitanje je da li u stvari institucije zaista žele nezavisno pravosuđe jer vidimo da politička volja nedostaje u smislu jačeg unapređenja nezavisnih mehanizama unutar pravosuđa, uključujući, naravno, i imenovanje nosilaca pravosudnih funkcija, a posebno ovaj dio koji se odnosi na disciplinske odluke”, istakla je Bičakčić.
Prema njenim riječima, VSTV je značajno unazadio sistem kontrole nad provjerom imovinskih kartona donošenjem pravilnika koji jasno urušava nezavisnost ovog nadzornog tijela.
“Jedan od nalaza alternativnog izvještaja svakako se odnosi i na rezultate procesuiranja korupcije. Tu svakako nemamo ništa da se pohvalimo. Imali smo u 2025. samo šest podignutih optužnica za visoku korupciju (…) Bosna i Hercegovina ima ozbiljan problem institucionalne odgovornost”, dodala je Bičakčić.
Maida Čulahović iz organizacije “Zašto ne” je istakla da BiH nije ostvarila nikakav napredak u oblasti slobode izražavanja, te su u pojedinim segmentima zabilježeni vrlo konkretni koraci unazad. U oblastima transparentnosti medijskog vlasništva, online prostor i dezinformacije te nezavisnosti Regulatorne agencije za komunikacije je zabilježen izostanak suštinskog napretka.
“Opet se vraćamo na nedostatak političke volje koji predstavlja ozbiljan problem za bilo kakva rješenja koja bi jačala, dakle, koordinaciju i institucionalne nadležnosti na državnom nivou. Evropska komisija također ukazuje u svojim izvještajima da se online platforme kontinuirano koriste za širenje govora mržnje i dezinformacija, dok postojeći mehanizmi samoregulacije imaju ograničen efekat”, kaže Čulahović.
Aurelie Valtat, šefica Odjela za evropske integracije, politička pitanja, medije i informisanje Delegacije Evropske unije u BiH je kazala da svjedočimo udaljavanju zemlje sa njenog evropskog puta.
“Bosna i Hercegovina ostaje jedina zemlja u regionu koja još uvijek nije iskoristila niti jedan euro predviđen u okviru plana rasta, odnosno reformske agende, a posljedice toga već direktno osjete i sami građani kroz nedovoljno sredstava za unaprijeđenje rada škola, bolnica, unaprjeđenje infrastrukture, digitalnih aspekata, kroz nisko kvalifikovane poslove, ali i naravno, unaprjeđenje samih koridora u kontekstu transporta i energetike”, istkla je Valtat.
Ona je uputila poziv svim domaćim političarima i vlastima da proces evropskih integracija ponovo stave u fokus svog djelovanja.
U pripremi ovog izvještaja učestovavalo je 11 organizacija civilnog društva.
