Petak, 20 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Kao i većina prethodnih svjedoka, Guzina je negirao navod optužnice da je VRS hotimično otvarala artiljerijsku i snajpersku vatru na civile u Sarajevu.

Svjedok, koji je tada zapovijedao jednim od bataljona Ilidžanske brigade VRS-a, ustvrdio je da je imao stalno naređenje nadređene komande da se “ne smije djelovati po civilima” i da se te naredbe pridržavao.

Prema sažetku pisane izjave, koju je pročitao Mladićev branilac Miodrag Stojanović, Guzina ne zna ni za jedan slučaj dejstva po civilima.

Njegovi vojnici su, prema izjavi, pucali samo po položajima Armije BiH (ABiH) koje je smatrao legitimnim vojnim ciljem.

Muslimanske snage iz grada, po svjedoku, koristile su minobacače i mitraljeze montirane na vozila, iz kojih su otvarale vatru iz civilnih naselja.

“Od prvog dana rata, trpjeli smo i artiljerijsku i pješadijsku vatru iz pravca Butmira, preko aerodroma”, kazao je Guzina.

Mladića, tadašnjeg komandanta VRS-a, optužnica tereti za minobacačke i snajperske napade na civile u Sarajevu, kao i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, koji je u sedam opština imao razmjere genocida, i uzimanje “plavih šljemova” UN-a za taoce.

Svjedok Guzina je opovrgavao da je njegova jedinica bila odgovorna za ranjavanje 16-godišnje Sanele Muratović dok je 26. juna 1994. hodala ulicom u Sarajevu.

To je nazvao “neshvatljivom situacijom da se civil kreće na prvoj liniji fronta”, podvlačeći da u tom području nije imao snajperiste.

“Muslimanske snage lagale su da smo snajperima gađali civile”, kazao je svjedok, naglasivši da je njegov bataljon, stoga, pozvao UNPROFOR da se na nekim objektima “uvjeri u te laži”.

Glavni štab VRS-a naredio je da se humanitarnim konvojima za Sarajevo omogući nesmetan prolaz, što je Guzina, kako je rekao, poštovao, iako je u jednom od konvoja UNPROFOR-a pronašao veću količinu oružja.

Svjedok je precizirao da je u njegovom bataljonu poginulo 167 boraca, a ranjeno oko 400 ljudi, i da je i on sâm bio ranjen “četiri puta”.

Guzinu će sutra, 11. juna, unakrsno ispitivati tužioci.

Najčitanije
Saznajte više
Ponovo odbijen zahtjev Vujadina Popovića za prijevremeno puštanje na slobodu
Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) odbio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu Vujadina Popovića, nekadašnjeg načelnika za bezbjednost Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske (VRS), kojeg je Haški tribunal osudio na doživotni zatvor za genocid i druge zločine u Srebrenici.
Porodice ubijenih iz Kalinovika traže da Državno tužilaštvo počne raditi svoj posao
Udruženje članova porodica nestalih “Istina – Kalinovik '92” će u nedjelju, 22. juna, obilježiti 33. godišnjicu stradanja civila bošnjačke nacionalnosti u Kalinoviku i ove godine poručuju da institucije trebaju početi raditi svoj posao i procesuirati odgovorne osobe.
Čvorić: Odbrana uložila žalbu na presudu za silovanje
Dvije paralelne istrage za slučaj Viaduct u BiH