Srijeda, 19 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Zastupnik i predlagač zakona Predrag Kojović obrazložio je da je Evropska unija (EU) postavila dva ključna zahtjeva koji se odnose na organizacijsko i budžetsko razdvajanje Suda BiH i Apelacionog suda BiH, dok je drugi usmjeren na uvođenje nove kategorije krivičnih djela – zločina protiv prirode, odnosno ekoloških zločina. Pojasnio je da je neophodno ujednačavanja nadležnosti kako bi sudovi u evropskim zemljama mogli sarađivati po djelima koje sude.

Ja sam barem, koliko znam, sigurno četiri ili pet različitih prijedloga ovoga zakona predlagao. Nažalost, zakon je vrlo često odbacivan zbog stvari u smislu sjedišta ili nekih drugih nesuštinskih stvari”, rekao je Kojović i dodao da će BiH dobiti status pregovora s EU ukoliko se usvoji i zakon o VSTV-u BiH.

Zastupnik Milorad Kojić je kazao da je nedopustivo da je moć na jednom čovjeku, a to je predsjednik suda, te da se to najbolje vidi u predmetu Milorada Dodika.

“Nećemo dozvoliti da se osnuje Vrhovni sud BiH… Nema te osobe koja će doći sa strane i da kaže: ‘Ali, znate, vi to trebate uraditi’”, rekao je Kojić.

Usvojen je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o komunikacijama kojim se uvodi obaveza registracije korisnika mobilnih telekomunikacionih usluga.

Državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto kazao je da izmjene suštinski onemogućavaju zloupotrebu preko “prepaid kartica” koje izdaju telekomi, te da se vrše anonimni prijeteći pozivi različitim institucijama ili pojedincima.

“Mi imamo sada usklađen evropski zakon o zaštiti ličnih podataka, tako da u skladu s tim zakonom operateri mogu pohraniti na siguran način podatke, i tu ne može biti nikakvog straha. Jednostavno trebamo preuzeti jednu praksu koja će uštedjeti jako puno vremena i MUP-ovima širom BiH, pravosudnim institucijama i školama”, rekao je u obrazloženju.

Usvojen je i zaključak prvog zamjenika predsjedavajućeg Doma za Reformsku agendu.

Rezolucija o osudi svih oblika neofašizma i potvrdi antifašističkog naslijeđa i vrijednosti u BiH usvojena je bez preambule.  

“Mislim da je minimum onoga oko čega se može postići saglasnost, da institucije u BiH pozivamo da, u okviru svojih nadležnosti, dosljedno sankcionišu govor mržnje, javno isticanje simbola koji predstavljaju fašističke režime i, naravno, da se svrstavamo na stranu Evrope u smislu antifašističkog naslijeđa i vrijednosti, ljudskih prava i dostojanstva svakog čovjeka”, kazao je predlagač i zastupnik Saša Magazinović i dodao da, kao Dom, odbijaju svaku ideologiju zasnovanu na rasnoj, vjerskoj ili nacionalnoj isključivosti.

Detektor je ranije pisao da su u Čapljini, širom grada, iscrtani nacistički i ustaški simboli, mural presuđenom ratnom zločincu, kao i poruke mržnje, što izaziva nelagodu među građanima.

Zbog neispunjavanja poslovničkih uslova za razmatranje, s dnevnog reda su skinuti i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, kao i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH.

 

    Najčitanije
    Saznajte više
    Preko 50 hiljada slučajeva negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca
    Preko 50.000 slučajeva negiranja genocida i veličanja osuđenih ratnih zločinaca zabilježeno je na platformi “Registar 145a”, građanskoj incijativi koja je nastala s ciljem zakonskog prijavljivanja ovih krivičnih djela.
    Selefijski daija Elvedin Pezić pušten nakon privođenja na Kosovu, tvrdi portal za koji piše
    Elvedin Pezić, jedan od popularnijih selefijskih daija u Bosni i Hercegovini poznat po svojim kontroverznim stavovima protiv žena, priveden je u četvrtak na Kosovu nakon čega je, prema objavama redakcije portala čiji je član, pušten na slobodu.
    Podnesena krivična prijava protiv ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića
    Tužioci bez odluke pola godine od tramvajske nesreće