Utorak, 7 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Čvoro, koji je počeo sa svjedočenjem 30. maja, kazao je da su paljanski Bošnjaci 9. aprila 1992. zatražili od srpskih vlasti dozvolu da odu u Sarajevo zbog straha od osvete za stradanje Srba na drugim mjestima.

Prema iskazu Čvore, srpske vlasti su ih prvo pozvale da ostanu, ali su 18. aprila udovoljile njihovom zahtjevu i potom organizovale odlazak nesrpskih civila uz policijsku pratnju.

Tokom unakrsnog ispitivanja, Haško tužilaštvo je Čvori predočilo da su Bošnjaci u zahtjevu naveli kako su na Palama izloženi maltretiranju i zastrašivanju.

Odgovarajući na pitanja sudija, Čvoro je potvrdio da su odluku opštinskih vlasti Bošnjaci “shvatili kao da moraju da idu”. Naznačio je kako je lično nastojao da im objasni da ne moraju da odu.

Neke Srbe, koji su odluku vlasti shvatili kao dozvolu da upadaju u kuće i stanove Bošnjaka, policija je, kako je rekao svjedok, brzo uhapsila.

Čvoro nije opovrgavao ni da su srpske vlasti u Sarajevo sprovele i 400 Bošnjaka koji su na Pale, na njegovo iznenađenje, bili dovedeni iz Bratunca.

“Smatrali smo se odgovornim da ih na neki način zaštitimo i obezbijedimo”, kazao je Čvoro.

Mladiću se, kao bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS), sudi za genocid počinjen u Srebrenici i još sedam opština, progon Bošnjaka i Hrvata u velikom broju opština, od kojih je jedna i Pale, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Čvoro je izjavio i da je krizni štab na Palama protestovao kod predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića zbog dovođenja ljudi iz Bratunca, koji je odgovorio da Bošnjacima “ne smije dlaka s glave faliti” i da “u najkraćem roku moraju biti upućeni gdje pripadaju – u Sarajevo”.

Iako je odbijao da te ljude nazove “zarobljenicima”, jer “ih nisu oni zarobili”, svjedok je, na pitanja sudija, ipak potvrdio da oni “nisu imali slobodu, čim su došli tu”.

“Očito da nisu u skladu sa zakonom bili lišeni slobode”, dodao je Čvoro.

Na pitanje predsjedavajućeg sudije Alphonsa Orieja zašto im paljanske vlasti nisu dozvolile da se slobodno kreću, Čvoro je uzvratio: “To bi, gospodine sudija, bilo veoma rizično”.

Karadžiću se u odvojenom postupku pred Haškim tribunalom sudi za genocid i druge zločine počinjene u BiH.

Suđenje Mladiću se nastavlja u četvrtak, 5. juna.

Najčitanije
Saznajte više
Osuđeni nisu izdržali kazne ni 34 godine nakon ubistva porodice Klapuh
Ferid Klapuh godinama pokušava da dođe do pravde za ubistvo članova njegove porodice, a Državno tužilaštvo ga obavještava da neće provoditi istragu pozivajući se na raniju pravosnažnu presudu u Crnoj Gori, dok pravni stručnjaci ukazuju na mogućnosti za eventualno prenošenje predmeta i pokretanje postupka u Bosni i Hercegovini,
U Sanskom Mostu obilježavanje zločina koje ne poziva na mržnju
Prigodnim programom i polaganjem cvijeća, u Sanskom Mostu će sutra biti obilježene 34 godine od zločina u kojem su preminuli logoraši prilikom prevoženja iz sportske dvorane “Krings“ i “Betonirke“ prema logoru “Manjača“.
Više od 30 nosilaca pravosudnih funkcija nije dostavilo izvještaje o imovini
Ponovno raspisan tender za izgradnju spomenika žrtvama ratnog silovanja
Ustavni sud BiH odbio apelaciju poslanika Narodne skupštine RS-a