Autor:
6. maja 2014. | 00:00
This post is also available in:
Ekspertica Vijeća Evrope Vesna Alaburić kazala je na konferenciji “Pravo na privatnost i javni interes” – koja je organizovana u Sarajevu – da sudski spisi ne trebaju biti anonimizirani.
“U trenutku kada se podiže optužnica i započinje sudski proces, pravilo je da je taj proces javan, da novinari imaju pravo prisustvovati raspravama i izvještavati o njima. Ukoliko postoji bilo koji opravdan razlog da se iskjljuči javnost, tek tada bi bilo zapravo dopušteno da se isključi javnost. U svim drugim situacijama mora biti potpuno slobodno izvještavanje”, smatra Alaburić.
Sličnog je mišljenja i advokat Vlado Adamović, koji je ipak istakao da niko nije kriv dok se to ne dokaže u sudnici, zbog čega se privatnost osumnjičenih mora štititi do potvrđivanja optužnice.
“Čak bi i tada objavljivanje bilo u redu da je profesionalizam novinara na zavidnom nivou i da se oni drže uzusa svoje struke. Onda bi to bilo jedno ležerno, lagano izvještavanje u kojem bi se i najgnusnije teme i ono što je sa izraženim javnim interesom javnosti prezentiralo na prijemčiv način, bez senzacionalizma, bez navijačkog tona i bez gnušanja”, mišljenja je Adamović.
Odluku Tužilaštva BiH da uskraćuje optužnice novinarima koji prate suđenja za teška krivična djela, glavni i odgovorni urednik “Dnevnog avaza” Fadil Mandal smatra nepravednim.
“Mislim da je čak neka vrsta perverzije to da se ljudi koji su počinili ratne zločine kriju, odnosno da imaju inicijale i da ih sudske instance, odnosno država svojim procesima štiti i čuva od javnosti. Ono što bi trebalo da bude potpuni efekat jeste da takvi ljudi budu javno u novinama, na televiziji, radiju, svuda, da bude poznato njihovo ime i poznati zločini za koje se terete”, naveo je Mandal.
Anonimizacija – odnosno navođenje inicijala umjesto imena i prezimena – u sudskim dokumentima počela je u martu 2012. godine, nakon što je Sud BiH usvojio mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka. Predstavnici Agencije kasnije su izjavili da je njihova preporuka pogrešno protumačena, ali praksa anonimiziranja dokumenata još uvijek nije prestala.
Sud BiH je ograničio i dostavljanje javnosti audio i video zapisa sa ročišta – tako da se izdaju samo desetominutni zapisi, a Tužilaštvo BiH je prekinulo praksu objavljivanja optužnica.
Alaburić smatra da bi objavljivanje imena i prezimena učesnika u sudskim procesima trebalo biti praksa u svim slučajevima gdje postoji javni interes. “Trebalo bi objavljivati puna imena i prezimena ljudi koji su sudionici sudskog procesa, za ratne zločine jednako kao i za sve druge procese”, dodala je ona.
Helena Mandić, pomoćnica direktora za emitovanje Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), smatra da anonimizacija može donijeti puno više štete nego koristi.
“Mislim da javnost ima pravo da dobije informacije sa suđenja i mislim da je to jedno od važnijih pitanja na kojima treba da se radi u narednom periodu”, kazala je Mandić.
