Ponedjeljak, 20 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Branilac Dejan Ivetić to je kazao obrazlažući zahtjev da Mladić na polovini suđenja bude oslobođen optužbi za genocid počinjen u Srebrenici i sedam drugih opština u BiH, kao i krivice po drugim tačkama i navodima optužnice.

“Odbrana čvrsto vjeruje da Tužilaštvo nije dokazalo prvu i drugu tačku optužnice”, kazao je Ivetić, osvrćući se na optužbe za genocid, pritom izrazivši saosjećanje sa svim ožalošćenima.

Tužioci su, sa druge strane, odgovorili da su tokom nedavno okončanog dokaznog postupka dokazali Mladićevu krivicu po svim tačkama optužnice.

Optužnica Mladića tereti za genocid počinjen nad 7.000 srebreničkih Bošnjaka u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu, kao i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH koji je u sedam opština imao razmjere genocida. On je optužen i za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem, te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Branilac Ivetić ponovio je da nije dokazano da je Mladić imao “genocidnu nameru” da Bošnjake u Srebrenici i drugim opštinama uništi kao etničku grupu. Naznačio je i da se Mladić u maju 1992. protivio usvajanju šest strateških ratnih ciljeva bosanskih Srba.  Odbrana se pritom pozivala na Mladićeve riječi na skupštini Republike Srpske da “ne želi rat s Muslimanima i Hrvatima kao s narodima”, već protiv njihovih ekstremističkih lidera.

Ivetić je rekao i da Mladić nije imao komandu i kontrolu nad paravojskama i policijskim jedinicama koje su činile zločine, sugerišući da je njima upravljao tadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, kojem se također sudi u Haagu.

Tužilac Dermot Groome odgovorio je, međutim, da dokazi potvrđuju da su policija i paravojne formacije zločine nad nesrbima počinile u “partnerstvu sa VRS-om”.

“Učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu nastavili su da koriste paravojske za koje su godinama znali da čine zločine”, rekao je Groome.

Odnos Mladića i Karadžića, po tužiocima, uprkos povremenim neslaganjima, “nikada nije ugrožavao cilj udruženog zločinačkog poduhvata” koji su predvodili.

Osvrćući se na tvrdnju Odbrane da Mladić nikada nije naredio zločine, predsjedavajući sudija Alphons Orie upitao je branioca Ivetića za stav o presretnutom razgovoru u kojem u proljeće 1992. komandant VRS-a naređuje artiljerijski napad na sarajevsko naselje Pofalići zato što tamo “nema mnogo srpskog stanovništva”.

Osporavajući autentičnost tog snimka, branilac Ivetić protumačio je te riječi, poslije konsultacija s optuženim, kao izraz Mladićeve zabrinutosti da Srbi koji su ostali u Pofalićima, poslije napada ne budu meta “osvete” tamošnjih Bošnjaka.

Kako je najavio sudija Orie, raspravno vijeće će u dogledno vrijeme donijeti odluku o Mladićevom zahtjevu za oslobađanje. Ukoliko taj zahtjev bude odbijen, Mladić bi 13. maja trebalo da započne svoju odbranu.

Najčitanije
Saznajte više
Krivična prijava zbog murala Slobodana Praljka u Mostaru
Sanel Kajan, zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta, podnio je treću krivičnu prijavu Državnom tužilaštvu protiv nepoznatih osoba zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti zbog murala presuđenog ratnog zločinca na području Mostara.
Obustavljen postupak protiv Luke Babića
Državni sud je zbog smrti obustavio postupak protiv Luke Babića, optuženog za zločine počinjene na području Žepča, potvrđeno je Detektoru iz Suda.
Radislav Krstić još uvijek nije zaprimio novu optužnicu
Poruka solidarnosti ratnih veterana u Sovićima i Doljanima
Djeca rođena kao posljedica ratnog silovanja dobila prioritet u ostvarivanju prava