Najteži zločini često “padnu”
This post is also available in: English
Sud BiH je pravosnažno osudio 23 osobe, dok ih je 15 oslobodio krivice za ratne zločine. Za petero osuđenih Tužilaštvo BiH nije dokazalo najteže navode iz optužnice, kao što je genocid ili seksualno zlostavljanje.
Albina Terzić je, kao bivša pripadnica Vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), oslobođena optužbe za učešće u tjeranju zatvorenika na seksualni odnos sa psihički bolesnom zatvorenicom u školi u Odžaku. Ona je osuđena na tri godine zatvora zbog udaranja zarobljenika.
Tužilaštvo BiH nije za četvoricu bivših pripadnika Desetog diverzantskog odreda Vojske Republike Srpske (VRS) uspjelo dokazati genocidnu namjeru tokom masovnog pogubljenja Srebreničana u julu 1995. godine na Branjevu kod Zvornika.
Iako Franc Kos, Stanko Kojić, Vlastimir Golijan i Zoran Goronja nisu sporili učešće u ubistvima, jedino sporno na suđenju se pokazalo postojanje genocidne namjere. Oslobođeni su optužbe za genocid, te su pravosnažno osuđeni na ukupno 112 godina zbog zločina protiv čovječnosti.
Kada se pravosnažne presude Suda BiH uporede sa optužnicama, može se zaključiti da je Tužilaštvo BiH postiglo polovičan uspjeh u dokazivanju najtežih krivičnih djela.
Ako uporedimo nepravosnažne presude Suda BiH iz 2013. godine sa optužnicama – Tužilaštvo BiH je postiglo puno značajniji uspjeh. Za desetoricu Tužilaštvo BiH je uspjelo dokazati navode optužnice, nakon čega su osuđeni na ukupno 139 godina zatvora za ratne zločine počinjene na prostoru BiH.
Za tri optužene osobe Tužilaštvo nije uspjelo dokazati navode iz optužnice, pa su oslobođene krivice, dok je za jednu osobu samo dokazalo nezakonito zatvaranje civila, ali ne i za sudjelovanje u ubistvima. Na ove presude postoji mogućnost žalbe Apelacionom vijeću Suda BiH.
“Što se tiče presuda, ugavnom smo zadovoljni, jer u Posebnom odjelu za ratne zločine imamo doista visok procent osuđujućih presuda”, saopćilo je Tužilaštvo BiH.
Pravni stručnjak Vehid Šehić je rekao da je teret dokazivanja na Tužilaštvu, koje je u najvećoj mjeri odgovorno za kvalitet provedene istrage.
On je dodao da su u Tužilaštvu BiH vjerovatno svjesni činjenice da bi mogli poraditi na kvaliteti optužnica, kao i da Sud BiH optužnicu može vratiti “na dopunu” ako utvrdi manjkavosti.
“Tako da tu postoji odgovornost jednih i drugih”, kazao je on.
Duško Tomić, advokat koji pred Sudom BiH brani optužene za ratni zločin, rekao je da bi određeni tužioci trebali snositi posljedice jer imaju “dosta propalih predmeta”.
“Što govori ili da nemaju talenta ili da su odbrane koje su naspram njih mnogo jake”, smatra Tomić.
U prošloj godini Sud BiH je izrekao i maksimalnu zatvorsku kaznu Veselinu Vlahoviću Batku.
Optužnica protiv Vlahovića jedna je od najopsežnijih koje je Tužilaštvo BiH podiglo od svog osnivanja.
Vlahović je nepravosnažno osuđen na 45 godina zatvora za više ubistava, silovanja, premlaćivanja, kao i za druge zločine.
Za razliku od ovog predmeta, u nekim drugim Tužilaštvo BiH nije uspjelo dokazati krivicu iako je optužilo nekoliko osoba.
U nekim slučajevima, optuženi su bili u pritvoru tokom istrage i suđenja. Ako ih Sud BiH pravosnažno oslobodi, podnijet će tužbe za naknadu štete zbog boravka u pritvoru. Prema podacima BIRN-a, do sada je desetorici bivših optuženika isplaćeno više od 387.000 maraka odštete.
