Karadžić traži Krajišnika i Mladića

Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske (RS), i Mladiću se pred Tribunalom u Haagu sudi se za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih općina, progon Muslimana i Hrvata širom BiH, terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada, te uzimanje pripadnika Ujedinjenih nacija (UN) za taoce.

Krajišnik je 31. augusta ove godine pušten iz zatvora u Velikoj Britaniji, pošto je izdržao dvije trećine 20-godišnje kazne zatvora na koju ga je Tribunal osudio zbog deportacije, prisilnog premještanja i, djelimično, progona nesrba u BiH.

Krajišnikovo svjedočenje najavljeno je za novembar, a Mladićevo za decembar.

U aprilu ove godine Karadžić je zatražio da Tribunal obaveže Mladića na svjedočenje posebnim nalogom (sub poena), pošto je Mladić odbio da dobrovoljno svjedoči. O tom zahtjevu Raspravno vijeće još nije donijelo odluku.

Kako je precizirano u tom zahtjevu, Odbrana od Mladića očekuje da potvrdi da “nikada nije izvijestio Karadžića, usmeno ili pismeno, da će zarobljenici iz Srebrenice biti strijeljani, da se strijeljaju ili da su strijeljani, kao i da nikada nije bilo Karadžićevog naređenja, planova ili namjere da se zarobljenici pogube.

Na spisku svjedoka Karadžićeve Odbrane za decembar su i general VRS-a Zdravko Tolimir, te pukovnici Ljubiša Beara i Vujadin Popović, koje je Tribunal nepravosnažno osudio na doživotni zatvor za genocid počinjen u Srebrenici.

Tribunal je Tolimira i Bearu ranije obavezao da svjedoče na suđenju Karadžiću, ali je Tolimir na tu odluku uložio žalbu. Apelaciono vijeće suda još nije odlučilo o toj žalbi, a od te odluke zavisi hoće li Tolimir i ostali osuđeni ili optuženi oficiri VRS-a svjedočiti u procesu protiv Karadžića.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno 29. oktobra, po isteku dvomjesečne pauze koju mu je raspravno vijeće odobrilo radi dodatnih priprema za odbranu od optužbe za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.