Forum održan u Strasbourgu okupio je predstavnike političkih institucija, međunarodnih organizacija, akademske zajednice, civilnog društva, aktiviste, novinare i mlade iz različitih dijelova svijeta.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, osvrćući se na Zapadni Balkan, kazao je da je potrebno poštivanje vladavine prava, odbacivanje glorifikacije ratnih zločinaca i iskreno suočavanje s prošlošću da bi se održala stabilnost.
“Snažno podržavamo europsku perspektivu naših susjednih zemalja kao vjerodostojan put prema punoj demokratskoj transformaciji i gospodarskom prosperitetu. Posebno ovdje želim istaknuti Bosnu i Hercegovinu. Proces pristupanja Europskoj uniji mora ostati zasnovan na zaslugama i čvrsto ukorijenjen u konkretne reforme i zajedničke europske vrijednosti”, rekao je Plenković.
Objasnio je da put Hrvatske nije bio jednostavan do Evropske unije, te da tema ovogodišnjeg foruma “Raskol ili obnova” odražava historijsku prekretnicu u kojoj se nalazimo.
“Brutalna ruska agresija na Ukrajinu uzdrmala je temelje međunarodnog poretka i principe za čije smo se očuvanje zalagali decenijama”, kazao je Plenković i naveo da podrška Ukrajini ostaje nepokolebljiva, uprkos pojedinim neslaganjima unutar međunarodne zajednice.
Alain Berset, generalni sekretar Vijeća Evrope, u svom obraćanju istakao je da svaki režim može imati svoja pravila i red, ali da samo demokratija može štititi ljude od onih koji su na vlasti.
Petra Bayr, predsjednica Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, kazala je da najopasnije prijetnje demokratiji ne proizvode nikakav zvuk.
“Tako demokratija danas umire. Ne uz prasak, nego jednim klikom”, rekla je.
Guy Ryder, pomoćnik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija za politiku, rekao je da obnova povjerenja kroz institucije donosi konkretne rezultate u životima građana. Kao prioritet je izdvojio širenje demokratskog učešća, posebno među mladima, i pripremu institucija za buduće izazove.
Tokom održavanja foruma, učesnici su imali priliku slušati predavanja, debate i razgovore o pitanjima umjetne inteligencije, pravima mladih i dezinformacijama, što predstavlja izazove u Evropi.
Surendrini Wijeyaratne, viša analitičarka za demokratsko upravljanje i programe ljudskih prava iz Kanade, ispričala je kako je njena zemlja prije deset godina promijenila svoj fokus s demokratskog upravljanja na demokratsku otpornost i ljudska prava, te su uspostavili novi program za mir i sigurnost.
“Pomoglo nam je da odgovorimo na demokratske prijetnje na spretniji način… Omogućilo nam je da radimo s tim organizacijama na način da su one mogle inovirati pristupe i eksperimentisati s različitim idejama i različitim vrstama projekata i programa”, ispričala je.
Vebjørn Heines, norveški ambasador i stalni predstavnik pri Vijeću Evrope, rekao je da je prethodna vlada osnovala posebnu komisiju za procjenu situacije slobode izražavanja u Norveškoj, te da su iznijeli svoj izvještaj 2022. godine s nekoliko preporuka.
“Jedna od preporuka bila je da se uspostavi ili izradi nacionalna strategija protiv dezinformacija, jer su utvrdili da je nivo dezinformacija zapravo prilično zabrinjavajući za javni diskurs, koji je osnovni dio demokratije”, kazao je Heines.
Vlada je potom započela svoj rad u junu 2025. godine s fokusom na medijsku pismenost, odgovornost platformi i na uređivanje medija.
“Četvrti dio – koji mislim da je izuzetno važan – jeste znanje i istraživanje. Dio toga je i uspostavljanje istraživačkih centara za dugoročne studije o dezinformacijama, vještačkoj inteligenciji i javnom diskursu, kao i finansiranje norveških časopisa sa otvorenim pristupom. Peti element je koordinacija vlade, i nismo stvorili ministarstvo pravde”, rekao je.
Učesnici su na drugim sesijama istakli da medijska pismenost omogućava građanima da prepoznaju manipulaciju, te da im borba protiv govora mržnje omogućava da slobodno učestvuju u javnom prostoru.
