Meron: Oslobađajuće presude dio pravde

Nakon niza kritika povodom oslobađajućih presuda koje su izrekla vijeća čiji je bio član, uključujući i pismo njegovog kolege iz Haaga sudije Frederika Harhoffa, Meron je u intervjuu za BIRN – Justice Report kazao da optuženi ne mogu biti automatski krivi. 

“Profesionalnost ne znači da svako suđenje treba biti završeno osuđujućom presudom. Ukoliko bi to bilo tačno, ukoliko bi cijela svrha međunarodnog prava bila da osuđuje – onda bismo živjeli u svijetu u kojem bi svaka optužena osoba bila automatski i kriva. Takav svijet bi bio u suprotnosti sa onim što nazivamo pravdom”, naglasio je Meron. 

Osvrćući se na kritikovane oslobađajuće presude Momčilu Perišiću, Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, te Anti Gotovini i Mladenu Markaču, Meron je rekao da su svi ti predmeti procesuirani uz “garanciju poštenog suđenja”. 

Predsjednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ/ICTY) kazao je da je upravo ta primjena najviših standarda poštenog suđenja jedan od najvećih uspjeha Tribunala.

“Garancija tih prava optuženicima može, nažalost, dovesti do odugovlačenja postupaka, zbog čega neki kritikuju Tribunal. Vjerujem, međutim, da uspjeh i kredibilnost međunarodne krivične pravde ovise o garanciji poštenog suđenja”, rekao je Meron.

Prošlog mjeseca objavljeno je pismo sudije Haškog tribunala Frederika Harhoffa, koji je naveo da su nedavna oslobađanja mogla biti rezultat političkog pritiska, što je navelo udruženja žrtava i ona za zaštitu ljudskih prava da zatraže od Ujedinjenih nacija (UN) da preispitaju rad MKSJ-a, jer on doprinosi podjelama među narodima u regionu.

Meron je odbio da odgovara na pitanja u vezi sa ovim dešavanjima. On je izjavio da pomaganje procesa pomirenja “nije klasična funkcija sudova, a posebno ne Tribunala”.

“Naravno da bih bio jako sretan kada bi presude Tribunala znatno doprinijele pomirenju na području bivše Jugoslavije. Međutim, važno je napomenuti da Tribunal ima vrlo specifičan i ograničen mandat. Pomirenje često zahtijeva mnogo više od obične presude i to je pitanje na koje vođe u društvima i zajednicama mogu mnogo prije odgovoriti”, objasnio je Meron.

“I dok je ono što se dešava u sudnici svakako dio procesa, naročito u pogledu doprinosa poštovanju i razumijevanju vladavine prava, mora biti šireg dijaloga u postkonfliktnim regionima, na nacionalnom, a ponekad i na transnacionalnom nivou”, kazao je on.

Govoreći o žrtvama sukoba iz ranih 1990-ih s području bivše Jugoslavije, Meron je rekao da će im MKSJ uvijek biti zahvalan što su skupile hrabrost da svjedoče o strahotama koje su preživjele.

“Kada govorimo o kompenzaciji žrtvama, Tribunal nema ovlasti da daje neke kompenzacije ili da naloži državama da ih daju. Međutim, poznato mi je da se programi reparacije implementiraju pred drugim sudovima, i podržavam ideju davanja neke vrste kompenzacije. Moj prethodnik se zalagao za stvaranje fonda za žrtve i ja sam nastavio sa ovim pozivima, međutim, nažalost, ideja nije dobila adekvatnu podršku međunarodne zajednice”, kazao je Meron.

Prošli uspjesi i budući izazovi

Stvaranje Haškog tribunala prije 20 godina, prema Meronu, bio je značajan korak koji je simbolizirao zalaganje međunarodne zajednice da se osigura da krivci za najteže zločine odgovaraju za svoja djela.

“Tribunal je demonstrirao da će odgovarati svi oni koji krše odredbe međunarodnog krivičnog prava, bez obzira da li su predsjednici država, političari, generali, vođe paravojski ili obični vojnici. Na taj način, svaka presuda nosila je značajnu poruku: ‘Oni koji čine zločine protiv čovječnosti, ratne zločine ili genocid bit će dovedeni pred lice pravde’”, rekao je on.

Meron je odao počast i uspjesima Haškog tribunala u promociji pravnih normi.

“Kao pionir u svijetu međunarodne krivične pravde – Haški tribunal je bio prvi u generaciji međunarodnih krivičnih sudova nakon nirnberških i tokijskih suđenja poslije Drugog svjetskog rata – MKSJ je stvorio impresivno tijelo proceduralnih i drugih zakona koji su služili kao vodilja drugim sudovima”, pojasnio je Meron.

S obzirom da će Haški tribunal zatvoriti vrata 2016. godine, nakon čega će preostale predmete okončati Mehanizam za međunarodne sudove UN-a, Meron smatra da je trenutno njegov najveći izazov osigurati “glatku tranziciju”.

“Uvjeren sam da će preostali rad Haškog tribunala biti uspješan i efikasan tokom narednih nekoliko godina i da će Mehanizam osigurati da skoro zatvaranje MKSJ-a neće otvoriti vrata ka nekažnjivosti”, zaključio je Meron.