This post is also available in:
Galić je, odgovarajući na pitanja tužiteljke Caroline Edgerton, posvjedočio da je na “raznim sastancima”, kojima je prisustvovao i Karadžić, konstatovano da se “nesrazmjerno upotrebljava artiljerija i da to treba smanjiti”.
“Spominjalo se često to pitanje, opterećivalo je i Karadžića i sve nas… Jasan zahtjev svih nas i Karadžića bio je da se to smanji i svede na minimum vojnih potreba”, kazao je svjedok.
Upitan da li mu je Karadžić rekao da ta nesrazmjerna vatra izaziva civilne žrtve u Sarajevu, Galić je odgovorio da je to sam vidio, kao što su to mogli zaključiti i drugi.
“Govorio sam da su usputni gubici mogući i da su se događali… Zato govorim o nesrazmjernosti vatre, a ne o nekakvom namjernom gađanju civila i civilnih objekata. U tome je, mislim, suština problema”, pojasnio je Galić.
Njega je Tribunal u Haagu 2006. godine pravosnažno osudio na doživotni zatvor zbog terorisanja stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada.
Karadžića, koji je tokom rata u BiH bio predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njene vojske, optužnica takođe tereti za teror nad civilima u Sarajevu.
“Ja nikada nisam otvarao vatru na Sarajevo, otvarao sam vatru na neprijateljske snage u Sarajevu… Baščaršija je bila pošteđena zato što je na neki način bila simbol Sarajeva, i za Srbe i za Muslimane i za mene”, rekao je Galić.
Snimak minobacačkog napada na jedno sarajevsko groblje dok su na njemu djeca obilazila grob nastradalog druga, Galić je odbacio kao “namještenu scenu”, dodavši da je Armija BiH (ABiH) otvarala vatru na njegovu jedinicu i sa grobalja.
U dodatnom ispitivanju, optuženi Karadžić sugerisao je svjedoku da su na poprištima stradanja civila, navedenim u optužnici, bile raspoređene snage i komande ABiH. Galić je to potvrđivao.
Suđenje Karadžiću, optuženom i za genocid u Srebrenici, progon Muslimana i Hrvata širom BiH i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se 9. maja.
