Srijeda, 24 juna 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Predsjedavajući Apelacionog vijeća Dragomir Vukoje rekao je da Tužilaštvo BiH nije dokazalo postojanje diskriminatorske namjere Kličkovića i Drljače, što je bilo “potrebno za utvrđivanje njihove krivice za progon civila”. 
“Vijeće ne navodi sa potpunom isključivošću da Kličković i Drljača nisu učestvovali na bilo koji način u dešavanjima na području Bosanske Krupe, ali u nedostatku konkretnih dokaza o njihovom voljnom elementu da počine progon, Vijeće ih je oslobodilo krivice”, obrazložio je Vukoje.
Kličković je 1992. godine bio predsjednik Ratnog predsjedništva i komandant Kriznog štaba Srpske opštine Bosanska Krupa, a Drljača član Ratnog predsjedništva opštine i predsjednik Vijeća Privremenog vojnog suda u Jasenici. Kličković je poslije rata bio premijer Republike Srpske.
Apelaciono vijeće je Kličkovića oslobodilo krivice da je u aprilu 1992. godine naredio napad na Bosansku Krupu tokom kojeg je ubijen određeni broj civila, te da je skupa sa Drljačom naredio pritvaranje civila.  
Vukoje je kazao da je Državno tužilaštvo dokazalo određene zločine počinjene nad Bošnjacima u Bosanskoj Krupi, ali da nije ponudilo dovoljno dokaza o “vezi ili dogovoru” između Kličkovića i Drljače i počinilaca tih zločina. 
“Tužilaštvo je pokušalo deficitarnost dokaza nadomjestiti naglašavanjem funkcija optuženih kao pripadnika Kriznog štaba, ali u odsustvu konkretnijih dokaza, to bi značilo uvođenje principa odgovornosti po funkciji, što nije praksa ni domaćeg pravosuđa niti Haškog tribunala”, rekao je Vukoje.
Predsjedavajući Apelacionog vijeća je kazao i da po svojim funkcijama Kličković i Drljača nisu mogli imati ovlasti nad pripadnicima policije ili Vojske Republike Srpske (VRS). 
Drljača je presudom oslobođen krivice da je pravio spiskove za razmjenu nezakonito pritvorenih civila nesrpske nacionalnosti. Predsjedavajući Vukoje je rekao da Optužba nije dokazala da su spiskovi pravljeni s diskriminatorskom namjerom, te da ne postoje dokazi da je Drljača imao namjeru “zatvarati civile”.
Prvostepenom presudom, izrečenom u novembru 2010. godine, Kličković i Drljača su također bili oslobođeni optužbe da su učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bila podjela opštine Bosanska Krupa i stvaranje teritorije koju će u apsolutnoj većini naseljavati Srbi. 
U maju 2012. godine Apelaciono vijeće ukinulo je ovu prvostepenu presudu, te naložilo obnavljanje suđenja. Prvobitno je za iste zločine bio optužen i Jovan Ostojić, ali je on pravosnažno oslobođen krivice.
Kličković i Drljača su oslobođeni obaveze plaćanja troškova suđenja. Na ovu presudu ne postoji mogućnost žalbe.
Najčitanije
Saznajte više
Drago Tendžerić, osuđen za vrijeđanje žrtava u Biljanima, početkom jula odlazi u zatvor
Drago Tendžerić, pravosnažno osuđen na šest mjeseci zatvora zbog dizanja tri prsta i pokazivanja tetovaža s likovima nekadašnjeg četničkog vođe Draže Mihailovića i vojvode Momčila Đujića na putu za masovnu grobnicu “Lanište 1” kod Ključa, upućen je na izdržavanje kazne 6. jula, saznaje Detektor.
Događaj u organizaciji nevladine organizacije "Ja bih u EU" i Balkanske istraživačke mreže BiH.
Unapređenje komunikacije o EU temama i integracijama neophodno za iskorištavanje benefita za građane
Složene poruke i politike moraju građanima biti predstavljene na jasan i razumljiv način, kao i paketi koje nudi Evropska unija kako bi bili iskorišteni na što efikasniji način, zaključeno je tokom događaja “Bliži Evropskoj uniji, snažniji glasovi” u organizaciji nevladine organizacije “Ja BiH u EU” i Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine.