Za preduslove Strategije četiri godine

Stvaranjem centralizovanih baza podataka o istragama, optužnicama i presudama u vezi s ratnim zločinima, te raspoređivanjem još nedovršenih predmeta između svih tužilaštava u BiH – u proteklih 12 mjeseci počeo je ozbiljniji rad na implementaciji Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

Iako predstavnici državnih pravosudnih institucija priznaju da je u proteklom periodu rad na Strategiji bio “usporen” i “otežan”, nadaju se da će od sada procesi biti znatno lakši.

Raspodjelom predmeta ratnih zločina – tako da su Tužilaštvu BiH ostavljeni samo složeni predmeti, dok su manje složeni prebačeni tužilaštvima u entitetima i Brčko Distriktu – bit će moguće ubrzati rješavanje ovih slučajeva. Također je izražena nada da će imenovanjem novog glavnog tužioca Tužilaštva BiH biti olakšan sistemski rad, te će slučajevi ratnih zločina postati prioritet.

Velika ulaganja Evropske unije (EU) planirana za narednu godinu, te mogućnost osnivanja Apelacionog suda BiH, daju ohrabrenje da se u predstojećem periodu može značajno ubrzati procesuiranje na svim nivoima, tvrde predstavnici pravosuđa.

S druge strane, izvještaj Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) za ovu godinu u Parlamentu BiH prošao je uz brojne primjedbe, koje su se najvećim dijelom odnosile na rad na predmetima ratnih zločina. Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Parlamentarne skupštine BiH istakao je da je nedopustivo da se stalno krše rokovi iz Strategije.

Državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina Vijeće ministara BiH usvojilo je u decembru 2008. godine. Ovim dokumentom je predviđeno da se u roku od 30 dana uspostavi centralizovana evidencija svih neriješenih predmeta ratnih zločina, te njihova raspodjela između tužilaštava u BiH. Prema Strategiji, složeni predmeti bi se procesuirali na državnom nivou u roku od sedam godina, dok bi svi ostali predmeti bili prebačeni u tužilaštva entiteta i Brčko Distrikta i završeni za 15 godina.

Godina djelimičnih uspjeha

Stagnaciju u implementaciji Strategije dokazuje i činjenica da su državne pravosudne institucije od usvajanja tog dokumenta tek djelimično ubrzale rad na procesuiranju počinilaca zločina.

U tri godine prije usvajanja Strategije, u Sudu BiH donesena je 21 presuda optuženima za ratne zločine, dok je u četiri godine kasnije izrečeno oko 40 presuda.

Slična situacija je vidljiva kada se pogleda broj podignutih optužnica na državnom nivou. Ove godine podignut je isti broj optužnica za ratne zločine kao i 2007., a čak šest optužnica manje nego tokom 2008., dakle prije usvajanja Strategije, koja je trebala ubrzati rad na predmetima.

Međutim, ispunjavanje određenih zahtjeva iz Strategije još uvijek nije započeto iako su rokovi davno probijeni, pa tako još uvijek nisu “osigurana sredstva za unapređenje rada sudova, tužilaštava i policijskih organa na predmetima ratnih zločina, uključujući i sredstva za provođenje mjera zaštite svjedoka” u skladu s preporukama Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV).

Iz Suda BiH pak navode da su ove godine uspjeli kompletirati “kakvu-takvu” centralizovanu evidenciju optužnica i presuda u svim sudovima u BiH, kao i da je proces ocjene složenosti i raspodjele predmeta ratnih zločina između tužilaštava gotovo okončan.

“Najbolji pokazatelj napretka jeste podatak da su od usvajanja Strategije pa do danas, mjesno nadležnim sudovima u entitetima i Brčko Distriktu ustupljena ukupno 282 predmeta, od čega 210 u posljednjih godinu dana”, kazala je Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH.

Prema podacima VTSV-a, tužilaštva u Republici Srpskoj, Federaciji i Brčko Distriktu, uz ove predmete, imaju još oko 400 otvorenih istraga, dok je u Tužilaštvu BiH ostalo još ukupno 658 slučajeva. Predsjednica Kreso tvrdi da su svi predmeti na državnom nivou “složeni”.

Ministar pravde BiH Bariša Čolak i predsjednik VSTV-a Milorad Novković su također u izjavama za BIRN – Justice Report pozdravili praksu da se veći broj predmeta ratnog zločina ocijenjenih kao manje složeni ustupa etitetima i Brčko Distriktu.

Ova praksa, prema Čolaku i Novkoviću, rasterećuje Sud BiH i vodi bržem rješavanju svih predmeta ratnog zločina.

“Po mojoj procjeni, pravilna raspodjela je jedini način i jedino rješenje da se implementira Strategija, jer Tužilaštvo i Sud BiH ne mogu procesuirati sve predmete. Zato su do sada procesuirali manje složene, a ne složene, i to je imalo loš odjek u javnosti”, kazao je Novković.

Novković je također istakao da se ovom raspodjelom stvaraju uslovi za ispunjenje rokova Strategije. Njegov stav dijeli i Delegacija EU u BiH, koja nadgleda rad Nadzornog odbora za implementaciju Strategije.

Andy McGuffie, glasnogovornik Delegacije EU, naglašava da su zadovoljni pomacima u radu.

“Ubrzanje redistribucije velikog broja predmeta nakon trogodišnjeg zastoja je doprinijelo bržem identificiranju potreba pravosudnih institucija, u smislu kapaciteta potrebnih za efikasne istrage i okončanje slučajeva. Zbog toga, očekujem opipljivije rezultate u budućnosti”, ističe McGuffie.

On otkriva da je EU za narednu godinu predvidjela ulaganje u pravosuđe od preko 90 miliona maraka, od čega će 28 miliona izdvojiti za poboljšavanje rada na predmetima ratnih zločina.

Potrebni kapaciteti

Najave EU o finansiranju poboljšanja kapaciteta obradovale su kako predstavnike Suda i Tužilaštva BiH, tako i VSTV-a, koje je na osnovu raspodjele predmeta ratnih zločina u tužilaštvima entiteta napravilo prijedlog povećanja broja tužilaca i istražitelja u tim institucijama.  

Boris Grubešić, glasnogovornik Državnog tužilaštva, ističe da je za efikasniji rad potrebno povećanje broja tužilaca kako u toj instituciji, tako i na entitetskom nivou.

“Predmeti u Tužiteljstvu BiH su vrlo osjetljivi, odnosno radi se o najsloženijim predmetima koji se odnose na teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava. Ovi predmeti svakako zahtijevaju znatno brojnije i veće resurse za procesuiranje. Zbog toga u budućnosti očekujemo povećanje kapaciteta, kako u broju tužitelja tako i istražitelja”, kaže Grubešić.

Sličan stav u intervjuu za BIRN – Justice Report iznosi i predsjednica Suda BiH.

“Svako povećanje broja predmeta i intenziviranje procesuiranja ratnih zločina zahtijevat će i jačanje resursa Suda BiH. Problem bi mogao nastupiti ukoliko se ne pokaže spremnost da se odgovori zahtjevima. Rekla bih da je u smislu kapaciteta veći problem u tužilaštvima, gdje nema dovoljno osoblja za rad na istragama”, naglašava Kreso.

Uz povećanje kapaciteta, ističu u Tužilaštvu BiH, u narednom periodu će “boljom sistematizacijom” unaprijediti i ubrzati rad na istragama. Novoizabrani glavni tužilac Tužilaštva BiH Goran Salihović javno je obećao da će prioritizirati slučajeve ratnih zločina.

Delegacija EU u BiH također je izrazila zadovoljstvo “preciznim radnim planom” koji je sačinjen u Državnom tužilaštvu.

Novi sud i stare kritike

Ministarstvo pravde BiH je ove godine i predložilo osnivanje Apelacionog suda BiH, što, prema mišljenju predsjednice Državnog suda i međunarodnih monitora, “neće direktno uticati na procesuiranje ratnih zločina”.

Ipak, u intervjuu za BIRN – Justice Report Meddžida Kreso ističe da je Nacrtom zakona o osnivanju Apelacionog suda nagoviješteno umanjenje kapaciteta i nadležnosti Državnog suda, što bi se, kako ona tvrdi, negativno odrazilo na implementaciju Državne strategije.

“Usvajanje tog zakona negativno će se odraziti ne samo na implementaciju Državne strategije nego i na rad Suda BiH u cijelosti”, kaže Kreso.

Ministarstvo pravde BiH predložilo je Nacrt zakona o sudovima u BiH, kojim se više ne predviđa nadležnost Suda BiH za davanje uputstava za primjenu krivičnog prava u vezi s djelima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, kao i određenih drugih stavki.

Uprkos određenim pomacima, i dalje postoje brojne kritike na rad pravosudnih institucija u vezi s procesuiranjem ratnih zločina.

Ovogodišnji izvještaj VSTV-a Parlamentu BiH prošao je u burnoj atmosferi, a Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prošle sedmice je predložila da se VSTV obaveže da do aprila naredne godine napravi izvještaj o “reformi  pravosuđa u BiH”.

“To je potrebno kako bi se mogao zauzeti jasan stav o tome u kakvom je stanju pravosuđe u BiH, s obzirom da postoji veliki stepen nezadovoljstva jer raniji izvještaji pokazuju veliki broj nedostataka”, rekao je predsjedavajući komisije Krstan Simić.

Prema njegovim riječima, jedan od najvećih problema je Strategija za procesuiranje ratnih zločina, koja se, kako kaže, ne odvija ni približnom dinamikom koja je bila potrebna sa aspekta zadovoljenja pravde.

Kao i Simić, predstavnici žrtava također su nezadovoljni tempom kojim se rješavaju predmeti ratnih zločina u BiH, naglašavajući da je premali broj optužnica podignut ove godine, te da su za rad na najosjetljivijim predmetima, prema Strategiji, ostale još samo tri godine.

Denis Džidić je novinar BIRN – Justice Reporta. [email protected] Justice Report je BIRN-ova sedmična online publikacija.