Lokalno pravosuđe – Škampo: Presuda 5. novembra
This post is also available in: English
U završnoj riječi Optužba je istakla kako smatra da su dokazali krivicu optuženog za ratni zločin pročinjen u Jablanici i da ga zbog toga Sudsko vijeće treba osuditi, dok je Odbrana ustvrdila da je riječ o pretpostavkama i da Škampo treba biti oslobođen.
“Svjedočenja Mire Žarić, Anđe Žarić i Ankice Matić su saglasna u vezi s dešavanjima u kući gdje su bili civili. Ove svjedokinje su prepoznale optuženog u sudnici”, kazala je tužiteljica Vesna Pranjić.
Jasmina Marić, braniteljica optuženog, smatra da se iskazi svjedokinja toliko razlikuju, zbog čega se postavlja pitanje da li su uopće bile u istoj prostoriji. Kao primjer navela je iskaz Ankice Matić, koja je rekla kako je Ivan Žarić bio pogođen u hodniku, dok je Anđa Žarić tvrdila da je Ivan pogođen kod prozora u dnevnom boravku.
“S obzirom na sve navedeno, proizlazi da je optužba protiv mog branjenika zasnovana na pretpostavkama, zato predlažem da ga Sud oslobodi”, kazala je Marić.
Škampu je Kantonalno tužilaštvo u Mostaru optužilo da je, kao pripadnik 44. brigade Četvrtog korpusa Armije BiH (ABiH), u mjestu Doljani, zaselak Krkača (općina Jablanica), ispalio u kuću Ivana Žarića tromblonsku minu. Žarić je od zadobivenih povreda nakon tri dana preminuo.
Prije iznošenja završnih riječi, svjedočio je Mirko Zelenika, koji je rekao da je 28. jula 1993. godine bio u očevom stanu u Jablanici i da je, stojeći kraj prozora, vidio “zastrašujuću sliku”.
“U jednom momentu vidio sam hrpu žena i djece kako se grčevito drže. Bili su u dva kamiona. Prekoputa ceste, na platou, ispred trećeg kamiona vidio sam Škampu. Bio je u maskirnoj uniformi”, kazao je Zelenika, istaknuvši da Škampu dobro poznaje jer su živjeli u istoj zgradi.
Na upit Hame Kebe, predsjedavajućeg Sudskog vijeća, da li je siguran da je kraj kamiona bio optuženi Škampo, svjedok je odgovorio da jeste.
Svjedok Enes Kovačević, koji je 1993. godine bio komandant 44. brdske brigade, rekao je da ne može sa sigurnošću potvrditi da je optuženi bio na obavljanju borbenih zadataka jer je postojala naredba da budu angažovani u logistici.
“Vojnici koje su zarobili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) vraćeni su početkom juna 1993. godine u Jablanicu. Pošto su bili iscrpljeni i psihofizički nestabilni, donesena je naredba da budu angažovani u logistici, to jest da ne idu u direktnu borbu”, kazao je Kovačević.
Svjedok Rasim Lulić je rekao da optuženog Škampu poznaje od rođenja, pojasnivši da su zajedno bili u logoru u Gornjem Vakufu, gdje su premlaćivani i mučeni. Dodao je da su tada Škampi slomili tri rebra.
“Iz Gornjeg Vakufa sam prebačen u Jablanicu. Tri mjeseca nisam bio vojni obveznik. Ne znam tačno kada je Škampo došao u Jablanicu, možda poslije mjesec i po. Nije mi poznato da li je bio angažovan u napadu, ali znam da su svi logoraši bili oslobođeni vojne obaveze”, kazao je Lulić.