This post is also available in: English
U izvještaju pod naslovom “Lekcije iz međunarodne pomoći suđenjima pred Sudom BiH” podvlači se značaj međunarodnog osoblja u pravosudnim institucijama na nivou države, ali i dodaje kako je ovaj model imao “mana”.
Sveukupno, Tužilaštvo i Sud BiH su od početka rada 2005. godine procesuirali preko 200 predmeta koji su uključivali ozbiljna kršenja međunarodnog prava. Ovo postignuće, smatraju stručnjaci Human Rights Watcha, velikim dijelom se duguje predanosti domaćeg i međunarodnog osoblja da se ostvari pravda.
Od 2005. godine Sud i Tužilaštvo BiH radili su sa više od 70 međunarodnih sudija i tužilaca, uglavnom iz Zapadne Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
U izvještaju Human Rights Watcha – koji je sačinjen na osnovu razgovora sa zvaničnicima u BiH, međunarodnim i domaćim osobljem i ekspertima koji rade na suđenjima za ratne zločine – stoji da su međunarodni tužioci odigrali ključnu ulogu u provođenju istraga za najozbiljnije slučajeve ratnih zločina koji bi “vjerovatno ostali neriješeni zbog njihove osjetljivosti”.
Međutim, iako eksperti tvrde da su dostignuća Suda i Tužilaštva BiH značajna, oni smatraju da bosanskohercegovački model upotrebe međunarodne pomoći nije bio imun na greške.
“Iskustvo BiH ukazalo je na vrijednost međunarodnog osoblja, ali i propuštene prilike da se izvuče maksimum iz onoga što međunarodne sudije i tužioci imaju ponuditi”, rekla je Param-Preet Singh, viša savjetnica Programa za međunarodnu pravdu Human Rights Watcha i autorica izvještaja.
Singh je dodala da donatori trebaju ozbiljno uzeti u obzir iskustvo BiH da bi izbjegli otkrivanje tople vode u drugim zemljama gdje se nacionalno pravosuđe bori da istjera pravdu za ozbiljne međunarodne zločine.
Human Rights Watch smatra da međunarodno prisustvo povećava kapacitete, neovisnost i nepristrasnost pravosudnih institucija. Međutim, u izvještaju je navedeno da su u slučaju BiH propuštene prilike da se bolje iskoristi prisustvo međunarodnog osoblja u transferu znanja, izgradnji institucija i strategiji tranzicije.
Eksperti ističu da su rezultati u transferu znanja “ograničeni” unutar Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.
“Uzimajući u obzir činjenicu da su za okončanje nekih istraga potrebne godine, pet godina jednostavno nije dovoljan vremenski period da bi međunarodni tužioci ostvarili značajan uspjeh u procesuiranju komplikovanih i politički osjetljivih predmeta. Kao posljedica, povjerenje javnosti se značajno smanjilo, posebno među bosanskim Srbima”, navodi se u izvještaju Human Rights Watcha.
Početne slabosti u strategijima povezivanja, outreacha i komuniciranja sa zajednicom, prema navodima eksperata, ostavile su Tužilaštvo i Sud BiH slabo osposobljenima da efikasno riješe ove pogrešne percepcije.
U zaključcima izvještaja Human Rights Watcha se navodi da je potrebno Sudu i Tužilaštvu BiH osigurati finansijska sredstva i ljudske resurse kako bi se postigla nesmetana tranzicija sa međunarodnog na domaće osoblje.
“Neophodno je osigurati usvajanje Nacrta zakona o programu zaštite svjedoka i dodijeliti sredstva Jedinici za zaštitu svjedoka Državne agencije za istrage i zaštitu, prema potrebi, kako bi se pružila efikasna zaštita, te osigurati da Sud i Tužilaštvo BiH imaju resurse potrebne za unapređenje njihovih strategija za komuniciranje i povezivanje sa zajednicom”, stoji u izvještaju.
Human Rights Watch je u izvještaju posebno pozvao i da se javnost suzdrži od politički motiviranih napada na Odjel za ratne zločine Suda BiH i Posebni odjel za ratne zločine Državnog tužilaštva.
Mandat međunarodnih pravnih eksperata prvobitno je trebao isteći krajem 2009., ali je produžen, a sada se očekuje da će oni otići krajem 2012. godine.
