Utorak, 28 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karadžić je u pismenom podnesku Sudu naveo da želi ispitati svjedoke o “neotkrivenim dokazima”, jer smatra da je Tužilaštvo u Haagu “prekršilo obavezu otkrivanja dokaza”. U skladu s tim, Karadžić je zatražio da se ponovno pozovu svjedoci kako bi ih ispitao o dokazima koje sada ima.

Karadžić je pozvao MKSJ da mu da podršku jer su se, kako tvrdi, slične stvari dešavale i ranije tokom suđenja. Optuženi je naveo nekoliko primjera bivših haških optuženika, među kojima je i Radoslav Brđanin, prilikom čijih suđenja je Sudsko vijeće odlučilo da “ukoliko informacije nisu dostavljene u valjanom roku, optuženom se treba dozvoliti da opozove svjedoke Tužilaštva koji su već svjedočili”.

U dodatku dokumenta dostavljenom Tribunalu, nalaze se imena svjedoka i na koje okolnosti su svjedočili. Neki od svjedoka, za koje je zatraženo dodatno unakrsno ispitivanje, svjedočili su o dešavanjima u Vogošći i Zvorniku.

Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam bosanskohercegovačkih opština, te progon širom BiH, kao i za teror nad civlima u Sarajevu i uzimanje međunarodnih pripadnika za taoce od 1992. do 1995. godine.

Radoslava Brđanina Haški tribunal osudio je 2007. godine na 30 godina zatvora zbog zločina počinjenih u BiH.

M.B.
 
 

Najčitanije
Saznajte više
Varaćenje murala Slobodanu Praljku. Foto: Fotografija s anonimnog maila poslana zastupniku Sanelu Kajanu.
Vraćen mural Slobodanu Praljku u Mostaru
Nakon što su ga uklonili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (MUP HNK) i nadležna inspekcija, mural osuđenom ratnom zločincu Slobodanu Praljku je vraćen za nekoliko sati, potvrdio je Sanel Kajan, zastupnik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta.
Predstavljanje regionalnog izvještaja o prevenciji nasilja nad lezbejkama, biseksualnim i queer ženama s fokusom stanja u BiH. Foto: Detektor
Bez konkretne zaštite za LBQ osobe uprkos zakonima i Istanbulskoj konvenciji
Regionalno istraživanje o prevenciji nasilja nad lezbijkama, biseksualnim i queer ženama pokazuje da u Bosni i Hercegovini nemaju konkretne zaštitne mjere za LBQ osobe iako je država ratifikovala Istanbulsku konvenciju i uključila seksualnu orijentaciju i rodni identitet u antidiskriminacijske zakone.
Dragoljubu Kunarcu ukinut kućni pritvor