Ponedjeljak, 16 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Na konferenciji “Procesuiranje ratnih zločina u BiH – koliko imamo vremena?”, koju je organizovala Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) u BiH, žrtve su istakle da iako se procesuiranje odgovornih za ratne zločine u BiH odužilo, primjetna su poboljšanja u radu pravosudnih institucija.

Edin Ramulić iz Udruženja Prijedorčanki “Izvor” kazao je kako je pomoć svjedocima koji svjedoče pred Sudom BiH ograničena samo na period dok traje suđenje, dok Šaćir Srebrenica, zamjenik predsjednika Udruženja logoraša BiH, smatra da je potpunu zaštitu žrtvama teško obezbijediti.

“Žrtve često kažu da se nakon izlaska iz sudnice osjećaju kao ničija briga. Jedan od najvažnijih problema jeste šta raditi sa žrtvama nakon njihovog svjedočenja”, kazala je Selma Korjenić iz Udruženja TRIAL, koja radi na Programu podrške žrtvama seksualnog nasilja.

Goran Šimić, savjetnik u Ministarstvu pravde Federacije BiH, rekao je da usprkos dobrom radu Suda BiH, treba znati da ta institucija ima ograničene kapacitete, te da je nužno da određen broj predmeta bude procesuiran na lokalnim nivoima.

Branko Mitrović, šef Odjela za ratne zločina Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci, tvrdi da je do sada u Banjoj Luci veliki broj predmeta ratnih zločina procesuiran.

Na konferenciji žrtve su istakle kako mediji trebaju više govoriti o ovoj temi, te da upravo medijsko izvještavanje može ubrzati procesuiranje predmeta ratnih zločina u BiH.

“Javnost interesuje tema ratnih zločina, ali do građana teško dolaze ovakve priče. O ovoj temi se malo izvještava u medijima, a izvještaji su često loše urađeni, te se zbog toga ostavlja prostora za manipulacije”, kazala je Erna Mačkić, glavna urednica BIRN – Justice Report-a.

Dženana Karup-Druško, urednica magazina Dani, također smatra da javnost interesuju teme o ratnim zločinima, te da u dnevnim novinama i na javnom servisu nedostaje svakodnevnih informacija sa suđenja.

Kao jedan od problema zbog kojeg se u medijima ne daje više prostora temi ratnih zločina, Predrag Ćurković, novinar Alternativne televizije iz Banje Luke, navodi nedostatak materijalnih i ljudskih resursa.

                          S.U.

 

Najčitanije
Saznajte više
Nacistički znakovi u Čapljini Foto: Detektor
Nacistički simboli i mural ratnog zločinca u Čapljini briga građana, ali ne i policije
U Čapljini, širom grada, iscrtani su nacistički i ustaški simboli, mural presuđenom ratnom zločincu, kao i poruke mržnje, što izaziva nelagodu među građanima. Dok gradske vlasti tvrde da mogu reagovati samo ako su površine u njihovoj nadležnosti, policija ignoriše upite novinara, a sagovornici pozivaju inspekciju da radi svoj posao.
Po kom osnovu policija u Kaknju kažnjava pisanje na društvenim mrežama?
Policijska stanica Kakanj je izdala ukupno 11 prekršajnih naloga zbog vrijeđanja, prijetnji i mržnje na društvenim mrežama u godinu dana otkako je ova općina donijela Odluku o javnom redu i miru, koja policiji daje te ovlasti. Medijski stručnjaci i međunarodne organizacije su zabrinuti da se ovakvim postupanjem vrši zastrašivanje i ograničava sloboda izražavanja.