Petak, 5 septembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Gordan Đurić, trećeoptuženi na suđenju za zločin počinjen na Korićanskim stijenama, postigao je sporazum o priznanju krivice s Tužilaštvom BiH. Dogovorena kazna zatvora kreće se u rasponu od pet do osam godina, a konačnu visinu utvrdit će Sudsko vijeće kada bude razmatralo sporazum, u ponedjeljak 6. jula.

Đurić će svjedočiti u utorak 7. jula. Sporazumno je priznao krivicu za zločin protiv čovječnosti počinjen 21. augusta 1992. godine na lokalitetu Korićanske stijene.

Ovo je drugi sporazum o priznanju krivice na ovome suđenju. Prethodno je sporazum postigao Damir Ivanković, koji je 30. juna svjedočio protiv ostale sedmorice optuženih. Obavijest o drugom priznanju došla je dok je Ivanković u sudnici još svjedočio, veoma detaljno, o onome što se desilo navedenog dana 1992. godine i ulozi suoptuženih.

Prema sporazumu koji je potpisao Ivanković, može mu biti izrečena kazna u rasponu od osam do 15 godina zatvora. Sud BiH će sporazum razmatrati nakon što optuženi završi sa svjedočenjem, na koje je pristao u sporazumu.

Osim Ivankovića i Đurića, za zločin na Korićanskim stijenama Tužilaštvo BiH tereti Zorana Babića, Milorada Radakovića, Milorada Škrbića, Ljubišu Četića, Dušana Jankovića i Željka Stojnića, bivše pripadnike Stanice javne bezbjednosti Prijedor i interventnog voda tadašnje milicije. Optuženi su, smatra Tužilaštvo BiH, 21. augusta 1992. godine učestvovali u strijeljanju 200 civila iz Prijedora na području Korićanskih stijena.

“Predloženi raspon kazne za Đurića utvrđen je u skladu sa ulogom optuženog u izvršenju zločina na Korićanskim stijenama. Utvrđeno je da optuženi nije sudjelovao u strijeljanju i egzekuciji žrtava, već da je u vrijeme izvršenja zločina vršio osiguranje lokaliteta na kojem je zločin počinjen”, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH.

Prema izjavi zaštićenog svjedoka datoj na glavnom pretresu 19. maja ove godine, “Đurić je stajao iza stijene u vrijeme kada se čula pucnjava”. Svjedok KS1 je za optuženog kazao “da je bio preplašen”.

Državno tužilaštvo tvrdi da je prije sklapanja sporazuma “informiralo oštećene s područja Prijedora”, koji su im rekli da daju podršku sporazumu kako bi se otkrila istina o zločinu na Korićanskim stijenama, te kaznili počinioci.

Gordan Đurić, zvani “Buzda” i “Buzdovan”, sporazumom se obavezao da će dati izjavu kojom će izraziti pokajanje pred žrtvama za svoje sudjelovanje u izvršenju krivičnog djela koje priznaje.

Kako stoji u saopćenju Tužilaštva BiH, optuženi se obavezao da će ovlaštenim službenicima Tužilaštva BiH i drugim agencijama za sprovođenje zakona prenijeti svoja saznanja o zločinu, te pružiti eventualne materijalne dokaze ili informacije o tome gdje bi se ti dokazi mogli nalaziti.

Najčitanije
Saznajte više
Obradović i ostali: Kontakti s Pajićem i Rajakom za vrijeme akcije u Novoseocima
Na suđenju za zločine u Sokocu, svjedok Odbrane ispričao je kako je sanitet bio angažovan tokom akcije u Novoseocima i kako je kontaktirao s Momčilom Pajićem i Marinkom Rajakom.
Dževad Avdičević ispred Suda Bosne i Hercegovine sa braniocem Ifetom Feragetom. Foto: Detektor
Avdičević i ostali: Odbrane spore postojanje pismene naredbe o strijeljanju
Na suđenju za zločine počinjene na području Sapne 1993. godine, svjedok Tužilaštva Bosne i Hercegovine je, odgovarajući na pitanja Sudskog vijeća, rekao da je postojala pismena naredba o strijeljanju ratnih zarobljenika, što su Odbrane optuženih osporavale.
Spasojević negirao krivicu za zločine u Zvorniku
Efendić: Suđenje će se odvijati u Tuzli zbog bolesti optuženog