Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Milorad Trbić, čiji je predmet 11. juna iz Haaga prebačen na dalje procesuiranje u BiH, štrajkuje glađu već 24 dana.

Od 4. jula hospitaliziran je na Odjeljenju intenzivne njege u bolnici Kasindol, Istočno Sarajevo.

Prema saopćenju Suda BiH, Trbić je stupio u štrajk glađu “jer se ne osjeća krivim”. Stupajući u štrajk, Trbić je rekao i da povlači sve izjave koje je predhodno dao jer ih je “dao pod pritiskom”.

Milorad Trbić, optužen u Hagu za zločine počinjene nakon pada Srebrenice, zatražio je oslobađanje od daljnjeg procesuiranja.

Trbić je prema optužnici iz Haaga bivši oficir za bezbjednost Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske kojem se na teret stavlja odgovornost za pogubljenje oko 1.000 Bošnjaka u Orahovcu kod Srebrenice 13. jula 1995. godine.

Dobrovoljno se predao 2005. godine, kada je smješten u pritvorsku jedinicu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ).

Na njegov vlastiti zahtjev, te uz prijedlog Tužilaštva u Haagu, Vijeće za prosljeđivanje je odlučilo da se suđenje Trbiću održi pred Sudom BiH u Sarajevu.

Po dolasku u Sarajevo, Sudija za prethodno saslušanje mu je odredio dvomjesečni pritvor dajući vrijeme Tužilaštvu BiH da prilagodi optužnicu domaćem zakonodavstvu. Uz to je naređeno psihijatrijsko vještačenje optuženog.

Trbić je za vrijeme boravka u haškom pritvoru već dva puta bio podvrgnut psihijatrijskom vještačenju i oba puta je rečeno da optuženi Trbić “nije zdravstveno sposoban da prati suđenje i da komunicira s braniocem”.

Sam Trbić, na ročištu za određivanje pritvora se obratio Sudu i rekao da “nema razloga da bježi”, te da je “zdrav i sposoban da prati suđenje i dokazuje svoju nevinost”.

Justice Report je kontaktirao bolnicu Kasindol, čije je osoblje reko da “nije ovlašteno da daje izjave za medije”. Jedina osoba koja ima ovlaštenje je direktor bolnice koji je “na službenom putu”.

Iz Suda BiH su saopćili da su dobili obavještenje od Ministarstva pravde BiH u kojem se “nagovještava mogućnost” stupanja u štrajk glađu još 26 pritvorenika koji su osumnjičeni ili optuženi za ratne zločine.

Pritvorenici su, kako stoji u saopćenju, kao glavni razlog naveli da Sud BiH u predmetima ratnih zločina primjenjuje Krivični zakon BiH iz 2003. godine umjesto Krivični zakon SFRJ koji je bio na snazi u vrijeme rata, a kojim se garantiraju blaže kazne, te se ne tretira zločin protiv čovječnosti.

Grupa optuženih štrajkovala je glađu početkom ove godine zbog istih razloga, ali su njihovi zahtjevi odbijeni.

Štrajk je obustavljen i nakon što je Ustavni sud BiH, razmatrajući apelaciju Abduladhim Maktoufa, osuđenog za ratni zločin protiv civila na pet godina, zaključio da se primjenom Krivičnog zakona BiH “ne krše ustavna prava optuženih niti njihova međunarodno zagarantirana prava”.

I Sud BiH je u nekoliko pravosnažnih presuda obrazložio primjenu Krivičnog zakona BiH.

Apelaciono vijeće Suda BiH je u presudi Nikoli Kovačeviću, koji je osuđen za zločin protiv čovječnosti na dvanaest godina zatvora, navelo da je “zločin protiv čovječnosti postojao kao krivično djelo u međunarodnom pravu koje je obavezujuće za BiH” i u vrijeme rata.

Najčitanije
Saznajte više
Performans članova i članica Organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa. Foto: Detektor
Performansom najavljen slogan “Ljubav je zakon“ ovogodišnje bh. povorke ponosa 14. juna
Performansom ispred Državnog parlamenta, Bh. Povorka ponosa pozvala je građane da se 14. juna pridruže u borbi za pravdu i ukazala na višegodišnji ignorantski i diskriminirajući pristup države prema pravima LGBTIQ+ zajednice.
U Banjaluci održan Marš besmrtnog puka povodom Dana pobjede nad fašizmom
Događaju obilježavanja pobjede nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu, osmišljenom i pokrenutom u Rusiji, prisustvovalo je nekoliko stotina građana i predstavnika vlasti koji su nosili fotografije predataka koji su se borili protiv nacističke Njemačke.