Petak, 12 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Sud BiH potvrdio je optužnicu kojom se trojica bosanskih Hrvata terete za zločine počinjene u toku sukoba između Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Armije BiH u Hercegovini.

Marko Maka Radić (1959), Dragan Petarda Šunjić (1971) i Damir Zingi Brekalo (1964), koji se prije zvao Emir, teretese da su u periodu od jula 1993. do marta 1994. godine, kao pripadnici Bijelopoljske bojne Druge brigade HVO, formirali logor Vojno, na području općine Mostar, te učestvovali u zlostavljanju i ubistvima Bošnjaka.

U obrazloženju optužnice stoji da je Armija BiH 29. juna 1993. godine napala Bijelo Polje i zarobila nekoliko članova HVO i civila Hrvata. Radić je potom naredio da Bošnjaci koji su ostali živjeti u zapadnom dijelu, tada podijeljenog Mostara, budu uhapšeni i razmijenjeni za Hrvate.

«Kako je većina muškaraca već bila zatočena ili su bili u borbi, zatočenicisu bili žene, djeca i stariji», stoji u optužnici.

Svi koji su zatočeni odvedeni su u mjesto Vojno, šest kilometara od Mostara, gdje su zatočeni u kućama i garažama, u radijusu od 100 metara u kojem je formiran logor.

Prema navodima optužnice, koja ga tereti prema komandnoj i ličnoj odgovornosti, Marko Radić je bio na čelu diverzantske jedinice Ivan Stanić-Ćićo, a kasnije zapovjednik Druge brigade HVO, te je bio nadležan za cijelo područje Bijelog Polja, uključujući Vojno.

Radić je naređivao, činio i na druge načine pomagao razna fizička, psihičkai seksualna zlostavljanja civila, tvrdi Tužilaštvo.

Damir Brekalo, pripadnik Bjelopoljske bojne, se tereti da je u augustu1993. godine učestvovao u premlaćivanju zatočenika koji su obavljali prinudne radove na liniji bojišnice u Bijelom Polju, a potom ih ubio. Njihova tijela su razmijenjena i identifikovana u aprilu 1994. godine.

Dragan Šunjić, koji je bio zamjenik komandira logora Vojno te također, smatra Tužilaštvo BiH, snosi ličnu i komandnu odgovornost, je također u augustu1993. godine, zajedno sa Mariom Mihailom, teško pretukao jednog zatvornika u logoru Vojno, usljed čega je on preminuo, a tijelo mu je razmijenjeno i identifikovanou januaru 1995. godine.

Šunjić se tereti da je zajedno sa drugim vojnicima HVO, u oktorbu 1993.godine, učestvovao u prebacivanju grupe od oko 50 zatočenika iz logora Heliodrom do mjesta Vojno, a da su na pola puta neki od zatočenika ubijeni.

U logoru Vojno, za čije djelovanje se optužuje Radić, zatočenici su vođenina prisilni rad, gdje su zlostavljani na najbrutalnije načine uključujući mučenje strujom, premlaćivanje drvenim palicama i drškama od sjekira.

Radić lično je, prema optužnici, učestvovao i u seksualnom zlostavljanjužena zatočenica u logoru Vojno, uključujući i maloljetnice, te ohrabrivao drugeda čine isto, među kojima i drugu dvojicu optuženih.

U obrazloženju optužnice stoji da postoje dokazi da su silovanja i seksualna zlostavljanja vršena namjerno i prema planu. Jedna od svjedokinja Tužilaštva je rekla kako za tri mjeseca zatočeništva samo pet dana nije bila silovana.

Među svjedocima bi se trebale naći i neke djevojke koje su kao maloljetnice navodno bile žrtve ove trojke.

Nije poznato koliko je osoba bilo zatočeno u logoru Vojno koji je zatvoren 6. marta 1994. godine.

Zajednička optužnica protiv ove trojice ima 19 tačaka kroz koje se tereteza zločin protiv čovječnosti.

Najčitanije
Saznajte više
Ekshumirani posmrtni ostaci kod Prijedora
Na lokalitetu Kurevo – Krčevine kod Prijedora pronađeni su posmrtni ostaci za koje se vjeruje da pripadaju žrtvi bošnjačke nacionalnosti ubijenoj na ovome području 1993. godine, potvrđeno je iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Obilježavanje dana ljudskih prava Instituta za nestale osobe BiH. Foto: Detektor
Međunarodni dan ljudskih prava kao podsjetnik na neispunjena obećanja žrtvama
Hiljade porodica u Bosni i Hercegovini živi bez prava na istinu o sudbini svojih najmilijih za kojima tragaju duže od 30 godina, poručeno je iz Instituta za traženje nestalih osoba Bosne i Hercegovine (INO BiH).
Ukinuta presuda za zločin nad civilima u Sarajevu
Potvrđena optužnica za ometanje rada pravosuđa