Prijedlog o produženju pritvora pred Parlamentom

Ukoliko uskoro ne bude promijenjen član Zakona o krivičnom postupku koji se odnosi na pritvor nakon potvrđivanja optužnice, Boban Šimšić, optužen za ratne zločine počinjene na teritoriji Višegrada, bi se mogao naći na slobodi.

Naime, postojeći Zakon predviđa jednogodišnji pritvor od dana potvrđivanja optužnice. Ako u tom periodu ne bude izrečena pravosnažna presuda, pritvor se ukida, a optuženi oslobađa.

Boban Šimšić, optužen za zločine protiv čovječnosti, među kojima i silovanje maloljetnica, tako bi već početkom jula mogao biti na slobodi. Optužnica protiv Šimšića potvrđena je 8. jula 2005. godine. Proces, iako u završnoj fazi, još uvijek traje.

Ministarstvo pravde je u zadnjoj sedmici maja, kako saznaje Justice Report, a na uporno insistiranje Suda BiH i intervenciju Ureda visokog predstavnika (OHR) uputilo Parlamentu prijedloge za promjenu zakonske odrednice o trajanju pritvora optuženima.

DUGOTRAJNE PROCEDURE

Justice Report jedošao u posjed teksta prijedloga u kojem stoji da bi pritvor i dalje mogao trajati godinu dana, ali «u izuzetno složenim predmetima kada postoje opravdani razlozi, na obrazloženje prijedloga Tužioca, pritvor može trajati najduže dvije godine».

Jusuf Halilagić, iz tima koji prati primjenu Krivičnog zakona Ministarstva pravde BiH, za Justice Report kaže da bi već u narednih mjesec dana u Zakon mogla biti unijeta promjena.

«Nama su nedavno došli ljudi iz OHR a i ukazli na potrebu da se uradi nešto kada je riječ o ovom dijelu zakona», kaže Halilagić. «Rekli smo da njihova intervencija nije potrebna, te da ćemo sami uraditi što treba. Tako da je naš prijedlog upućen na hitnu proceduru 30. maja. Naći će se pred Vijećem ministara već na prvom narednom zasjedanju. Kako već imamo podršku, očekujemo da cijeli proces može biti završen već u junu, najkasnije julu.»

Predsjednica Suda BiH, Meddžida Kreso, je među inicijatorima ideje o promjeni zakonske odrednice o dužini trajanja pritvora.

Sud BiH je još sredinom decembra prošle godine pokrenuo inicijativu za promjenom ovog zakona,te su od Ministarstva pravde tražili da se hitno izjasni i eventualne amandmane pošalje u hitnu proceduru.

«Naš prijedlog je otišao prije šest mjeseci. Dobili smo odgovor da su procesure u Parlamentu spore i da prije juna ove godine nije moguće učiniti bilo kakve promjene. Zbog toga sam zatražila od Visokog predstavnika da koristi Bonske ovlasti i hitnonametne izmjene Zakona», kaže predsjednica Kreso.

Obrazlažući inicijativu, Kreso kaže da propisana dužina trajanja pritvora ne daje fleksibilnost za vođenje fer i korektnog suđenja.

«Kada su u pitanju najsloženiji procesi, kao što su ratni zločini koji se moraju voditi uz poštivanje prava obiju strana, pogotovo optuženih, očito da je nemoguće u tako kratkom periodu okončati pretres,» kaže za Justice Report.

«Kada se ne bi unijele promjene, takva situacija može dovesti do toga da sudije vode užurbano i površno glavni pretres. Rezultat može biti da počinioci teških krivičnih djela budu na neki način povlašteni u odnosu na počinioce lakših krivičnih djela gdje postupak ne traje dugo», kaže predsjednica Kreso.

Jusuf Halilagić pak tvrdi da je izvođenje dokaza stvar umijeća sudija u procesu.

«Bilo je puno prijedloga o promjeni Zakona o dužini trajanja pritvora nakon potvrđivanja optužnice. Do pred sami kraj u Ministarstvu smo smatrali da sudija koji vodi predmet treba nakon potvrđivanja optužnice da završi proces za godinu dana», kaže Halilagić.

KVALITET SUDIJA

Jusuf Halilagić izražava i sumnju da je nemogućnost okončanja procesa u zadatom roku pitanje kvaliteta sudija.

«Pretpostavka je da je osoba protiv koje se proces vodi bila do potvrđivanja optužnice dugo u pritvoru i da je godinu dana dosta jer se samo potvrđuju navodi optužnice. Kada smo počeli razmatrati eventualne promjene, smatrali smo da to predlažu sudije koje nisu u stanju završiti postupak.Tu se radi o sudijama i njihovom kvalitetu. Nije ovo jedina zemlja gdje je tako!Ali, prebacivanjem predmeta iz Tribunala i uz brojna druga obrazloženja, ipak smo zaključili da je zahtjev opravdan» kaže Halilagić.

U Odjelu krivične odbrane (OKO) smatraju da je sada propisana dužina trajanja pritvora optuženima adekvatna međunarodnim propisima koji očitavaju Evropsku konvenciju o ljudskim pravima.

«Konvencija garantuje pravo da niko ne može biti u pritvoru neograničeno prije suđenja, te pravo da suđenje bude završeno u razumnom roku», kaže za Justice Report Rupert Skilbeck, šef Odjela.

«Evropski sud u Strazburu je često tvrdio daodgađanje koja uzrokuje tužilaštvo ili ne efikasnost suda ne može biti izlika za odgađanje procesa», kaže Skilbeck.

Stav OKO-a je da prije pokušaja produženja jednogodišnjeg pritvora optuženima, osigura efikasan rad Suda i Tužilaštva.

“Na primjer, Sud BiH nerijetko zasjeda samo jedan dan sedmično umjesto pet, kako se dešava u mnogim pravnim sistemima. Nije iznenađujuće da suđenja traju tako dugo ako se puno vremena troši», kaže Skilbeck.

«Slično tome,Tužilaštvo konstantno traži najduži mogući rok da pripremi slučaj, a često nije jasno kakav su posao u tom periodu uradili i čime opravdavaju utrošak dodatnog vremena», tvrdi šef Odjela krivične odbrane.

Predsjednica Suda kaže da nije moguće govoriti generalno o dužini trajanja nekog procesa i razlozima zašto u nekim predmetima Sud zasjeda jednom sedmično.

«Ne može se govoriti generalno», kaže Kreso. «Sve zavisi od predmeta do predmeta. Nekada odbrana traži odgodu predmeta. Ako to obrazlažu potrebom da se pripreme, Sud mora poštovati takve zahtjeve», kategorična je predsjednica Suda BiH.

I Predsjednica Suda i Šef OKO su svjesni da situacija može biti još komplikovanija dolaskom novih slučajeva iz Haga.

Skilbeck u tome vidi još jedan razlog da pritvor optuženima ne treba produžiti.

“Mnogi optuženi u predmetima koji su prebačeni sa Tribunala već su nekoliko godina čekali suđenje, nekada više od četiri i po godine. Taj period je itekako predug prema Evropskoj konvenciji.Kada budu prebačeni na Sud BiH, možda mogu čekati još šest mjeseci do početka suđenja. Važno je da se to uzme u obzir pri usvajanju amandmana na Zakon», kaže on za Justice Report.

Predsjednica Suda Meddžida Kreso kaže da je Sud BiH razmatrao i druga rješenja za amandmane na spornidio Zakona.

«Mi smo se rukovodili primjerima iz susjednih zemalja» kaže Kreso. «U Srbiji pritvor može trajati dvije godine. U Hrvatskoj visina zaprijećene kazne određuje dužinu trajanja pritvora.»

«Naš prijedlog je išao tako, da nakon potvrđenja optužnice pritvor, do donošenja presude, može trajati godinu dana ako je za to krivično djelo predviđena kazna zatvora do pet godina. Godinu i šest mjeseci ako je predviđena kazna do 10, a dvije preko 10 godina, te tri godine ako je moguće izreći kaznu dugotrajnog zatvora u određenom predmetu,» kaže Kreso.

«U svakom slučaju minimalna kazna bi trebala biti dvije godine. Ali mogu reći da svako produženje iznad godine dana je dobro došlo», zaključuje.

U tekstu postojećeg prijedloga izmjena Zakona ovakva rješenja Ministarstvo nije prihvatilo. Odluka je ipak na poslanicima u Parlamentu BiH.