Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić rekao je za Detektor da je prijedlog zakona pripremilo Ministarstvo na inicijativu predstavnica organizacija koje okupljaju žene žrtve ratnog seksualnog nasilja. Prema njegovim riječima, najvažnija izmjena odnosi se na ukidanje uslova državljanstva BiH za ostvarivanje statusa posebne kategorije civilnih žrtava rata.
“Važeći zakon predviđao je da ovo pravo mogu ostvariti isključivo osobe koje imaju državljanstvo Bosne i Hercegovine. Međutim, mnoge žene koje su preživjele ratno seksualno nasilje danas žive širom Evrope i svijeta, često u državama s kojima Bosna i Hercegovina nema zaključen sporazum o dvojnom državljanstvu. Zbog toga su, iako su pretrpjele iste zločine, bile isključene iz mogućnosti da ostvare status i prava koja im po suštini pripadaju”, pojasnio je ministar Delić.
Smatrali su, kako je kazao, da takva odredba nije pravedna i da je potrebno ukloniti administrativnu prepreku koja je onemogućavala ostvarivanje prava ovoj posebno osjetljivoj kategoriji civilnih žrtava rata.
“Naša je obaveza da tim ženama omogućimo jednaku zaštitu i priznanje, bez obzira na to gdje danas žive i koje su okolnosti dovele do toga da više nemaju državljanstvo BiH”, rekao je Delić.
Osim ove izmjene, prema njegovim riječima, prijedlog zakona sadrži i nekoliko tehničkih dorada kojima se dodatno preciziraju pojedine odredbe radi lakše i efikasnije primjene zakona u praksi.
Detektor je ranije pisao da je zakon usvojen prije dvije i po godine, ali da se nisu osigurala jednaka prava za sve preživjele, dok ostvarivanje zakonom garantovane podrške i dalje zavisi od mjesta prebivališta žrtava, poručeno je tokom predstavljanja studije o implementaciji ovog zakona.
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja “Žena žrtva rata”, kazala je za Detektor da je inicijativa podnesena u maju prošle godine, te da se dugo čekalo na odgovor. Ona pojašnjava da postoje preživjele žrtve rata koje su se odrekle državljanstva u posljednjih nekoliko godina, ali su ostvarivale prava predviđena zakonom i naknadu.
“Imamo preživjelih žrtava koje su više od deset puta bile svjedoci, i da ne kažem 15 puta, kako u Haškom tribunalu, tako i na Sudu Bosne i Hercegovine i nižim sudovima, da nikakva svoja prava nisu mogle da ostvare jer su uzele druga državljanstva”, pojasnila je Hasečić.
Iz Ministarstva i Udruženja “Žena žrtva rata” vjeruju da će i Parlament Federacije BiH prepoznati značaj ovih izmjena i podržati njihovo usvajanje.
