Maida Muminović, izvršna direktorica Fondacije Mediacentar, prezentujući istraživanje “Zaštita medijskih sloboda u Bosni i Hercegovini”, kazala je da i dalje nisu usvojeni ključni zakoni o elektronskim medijima, elektronskim komunikacijama, te transparentnom vlasništvu nad medijima.
“Kao i prethodnih godina, ovaj proces obilježili su spor i nedovoljno transparentan rad na propisima, izostanak političkog konsenzusa i fragmentacija nadležnosti koja otežava pragmatična rješenja u BiH”, kazala je Muminović i dodala da je nakon ovog istraživanja evidentan ozbiljan jaz između zakona kakvi su potrebni BiH i onih koji su trenutno na snazi.
Ukazala je i na različite inicijative na više nivoa vlasti, koje se pravdaju borbom protiv dezinformacija i zaštitom javnog reda i mira. Tužbe za klevetu, kako je rekla, i dalje se podnose u Republici Srpskoj.
“Do danas, prema podacima koje smo dobili od okružnih tužilaštava, bile su 273 prijave za krivično djelo klevete, od čega se 47 odnosi na medije i medijske izvještaje”, kazala je Muminović i dodala da podignutih optužnica nije bilo, već da se radi o pokušaju zastrašivanja novinara.
Na konferenciji je rečeno da je održivost Javnog RTV servisa ugrožena zbog dugova. Sudske odluke iz 2025. potvrdile su da BHRT-u pripada dio RTV takse prikupljene u Republici Srpskoj i da je RTRS nezakonito zadržavao sredstva, ali političko i institucionalno rješavanje tog pitanja i dalje izostaje.
Mladen Bubonjić, profesor na Nezavisnom univerzitetu Banja Luka, predstavio je studiju praćenja napretka reformskog procesa za medijsku legislativu, te rekao da su u Federaciji izmjene Krivičnog zakona donijele određene mehanizme zaštite od digitalnog nasilja, ali da su otvorile i rizike za istraživačko novinarstvo kroz odredbe o ličnim podacima i netransparentan zakonodavni postupak.
“U Brčko distriktu novi zakon o slobodnom pristupu informacijama donio je određena poboljšanja, uključujući proaktivnu transparentnost i žalbeni postupak, ali i dalje zadržava brojna ograničenja i nejasnoće u odnosu prema zaštiti ličnih podataka”, kazao je Bubonjić.
U 2025. godini nisu usvojeni novi zakoni o elektronskim medijima i elektronskim komunikacijama.
“Iako BiH već kasni u usklađivanju sa Direktivom o audiovizuelnim medijskim uslugama, predstoji i usklađivanje s EMFA-om”, naveo je Bubonjić i dodao da je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH ocijenilo izradu nacrta djelimično završenom.
Međutim, nacrti zakona nisu bili javno dostupni do kraja 2025. godine, pa nije bilo stvarnog uvida, javne rasprave ni učešća stručne javnosti.
“Ono što je primjetno jeste da je rad radnih grupa bio usporen zbog manjka logističke podrške, preklapanja članstva i neriješenih pitanja nadležnosti između institucija na državnom nivou”, rekao je Bubonjić.
Online mediji i dalje nisu sistemski uređeni, a Zakon o transparentnosti medijskog vlasništva do kraja prošle godine nije bio javno dostupan, uz postojanje političkih prepreka.
Ambasador Kraljevine Nizozemske u BiH Henk van den Dool je kazao da su sloboda medija i izražavanja, kao i sigurnost novinara, ključni za demokratski razvoj i evropski put BiH.
“Bez svega toga političari i institucije mogli bi raditi šta god požele, a mediji su ti koji uspostavljaju kontrolu nad onim što rade”, rekao je nizozemski ambasador u BiH.
